Desilo se to na današnji dan, 14. decembra 2008. godine, a Zejdi je prvo uzviknuo: “Ovo je oproštajni poljubac od iračkog naroda, pseto!”
– Ovo je za udovice i siročad, i za sve ubijene u Iraku – rekao je kada je na Buša bacio i drugu cipelu, samo trenutak prije nego što su na njega skočili pripadnici obezbjeđenja tadašnjeg iračkog premijera Nurija el Malikija.
Dok ga je obezbjeđenje izvlačilo iz sale slomljeno mu je nekoliko kostiju i zub. Iako je postao ikona u većini arapskog svijeta, El Zejdi je 2009. osuđen na tri godine zatvora, što je kasnije smanjeno na godinu dana. Tokom robije mučen je strujnim udarima i tučen metalnim šipkama, ali su mu, kako je otkrio, najteže pala tri mjeseca u samici.
Zbog dobrog vladanja je pušten 15.9.2009. godine. Po izlasku iz ćelije je izjavio: “Slobodan sam, ali je moja otadžbina i dalje u zatvoru”.
Cipele su tog dana promašile Džordža Buša, kojeg je rukama pokušao da zaštiti El Maliki, ali je druga pogodila američku zastavu koja je stajala iza predsjednika SAD.
– Tada sam htio da odgovorim Bušu nečim uvredljivim što bi moglo da odgovori na laži Amerikanaca o nekakvom biološkom oružju u našoj zemlji, na ciničnu okupaciju i ništa manje ciničnu posjetu Bagdadu gdje ga niko nije očekivao. Još jedan razlog za moj postupak je i laž koju je Džordž Buš često ponavljao: da su ga Iračani dočekali sa cvijećem, kao oslobodioca. Tokom te posjete svuda sam bio blizu njega i tek na posljednjoj konferenciji za štampu odlučio sam da mu bacim u lice prvo jednu, pa drugu cipelu. Nije mi žao što ga nisam pogodio. Taj čin je bio poruka za čitav svijet. Želio sam da ponizim okupatora, čovjeka koji je ubijao moj narod – rekao je Zejdi.
Bacanje cipela u lice protivnika jedan je od najuvredljivijih gestova u arapskoj kulturi. Upravo zbog toga je Zejdi odlučio da pokaže odnos prema američkom predsjedniku – kako svoj, tako i miliona Iračana.
U januaru 2009. podignut je spomenik cipeli Muntazara el Zejdija u sirotištu u iračkom gradu Tikritu. Direktor sirotišta Abdulkader el Naseri rekao je da je cipela poklon budućim generacijama da bi zapamtili herojski čin novinara.
Samo dan kasnije spomenik je uklonjen, poslije zahtjeva vlade u Bagdadu, uz objašnjenje da se državne institucije i zdanja ne mogu koristiti za izražavanje političkog mišljenja.
Ostali događaji na današnji dan
1900. – Njemački fizičar Maks Plank objavio Kvantnu teoriju, prema kojoj energija radijacije potiče iz nevidljivih djelića, kvanata, i nije kontinuirana, kako se ranije mislilo;
1911. – Norveški istraživač Ruald Amundsen postao prvi čovjek koji je stigao na Južni pol, pretekavši engleskog polarnog istraživača Roberta Skota, koji je na Južni pol stigao 18.1.1912;
1918. – U Velikoj Britaniji prvi put na izborima glasale žene i dobile pravo da se kandiduju za parlament. Prva žena koja je izabrana bila grofica Markievič, irski nacionalista, ali nije mogla da zauzme svoje mjesto u parlamentu jer je bila u zatvoru;
1947. – Rođena Svetlana Bojković, srpska glumica;
1989. – Umro Andrej Dmitrijevič Saharov, ruski nuklearni fizičar. Dobitnik Nobelove nagrade za mir 1975;
1995. – U Jelisejskoj palati u Parizu potpisan mirovni sporazum o okončanju 44-omjesečnog rata u BiH, koji je postignut 21.11.1995. u Dejtonu, SAD. Potpise na sporazum stavili Franjo Tuđman, Alija Izetbegović i Slobodan Milošević;
2013. – Kineski rover Jade Rabbit, lansiran pomoć letjelice Chang'e 3, uspješno se spustio na Mjesec, čime je Kina, poslije Rusije i SAD, treća država koja je uspjela poslati lunarno vozilo na površinu Zemljinog satelita.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu