Svijet

VOJNI STRUČNJACI ZBUNJENI Invazija na Ukrajinu loše koordinisana, ruski vojnici mislili da idu na "trodnevnu ekskurziju"

Ruska invazija na Ukrajinu traje više od tri nedjelje, a broj poginulih u sukobu vjerovatno je već premašio 10.000. Međutim, nema znakova odlučnog vojnog prodora na bilo kojoj strani, što bi moglo imati važne posljedice na ono što slijedi.

VOJNI STRUČNJACI ZBUNJENI Invazija na Ukrajinu loše koordinisana, ruski vojnici mislili da idu na "trodnevnu ekskurziju"
FOTO: ZURAB KURTSIKIDZE/EPA

S jedne strane, napad Rusije na njenog susjeda bio je tako loše koordinisan da je mnoge vojne stručnjake ostavio u nedoumici. Ipak, iako je odbrana Ukrajine izuzetno odlučna, takođe je jasno da ne može tek tako da protjera 150.000 invazionih vojnika sa svoje teritorije.

– Ono što je iznenadilo posmatrače je koliko je ruska vojska bila prosječna i kako se borila sa komplikovanom vojnom operacijom. Ako pogledate trenutnu poziciju, Rusija se bori da održi tempo – rekao je Fil Ozborn, bivši maršal vazduhoplovstva i šef britanske obavještajne službe.

Američka procjena objavljena prije neki dan sugeriše da je oko 7.000 ruskih vojnika već poginulo u borbama, što djelimično potvrđuje sve veći broj obavještenja o smrti uniformisanih mladića koja se pojavljuju u ruskim medijima. Zapadne vlade procjenjuju da su njene snage izgubile 10 odsto raspoređenih trupa.

Mnogi ruski vojnici su bili tako loše informisani da su bili iznenađeni čak i time što su dio invazije na Ukrajinu, a još više iznenađeni što su bili streljani čim su prešli granicu. Specijalnim snagama je “rečeno da je riječ o trodnevnoj ekskurziji”, prema jednom izvještaju. Ruske snage su bile toliko naivno optimistične da su neke jedinice jurnule napred da pokušaju da se probiju u Kijev i Harkov, samo da bi naišle na neočekivani otpor.

Pročitajte još

Haotična logistika dovela je do ogromnog, zaustavljenog konvoja od 60 kilometara ispred Kijeva i borbenih vozila zaglavljenih u blatu. Ali Rusima je trebalo manje od nedjelju dana da promijene kurs.

To je signalizirano napadom krstarećim raketama na zgradu vlade u srcu Harkova, a od tada je sukob postao brutalan prije svega u Mariupolju, nekada gradu od 450.000 ljudi, gdje je prošle nedelje Rusija bombardovala porodilište, a u srijedu, pozorište gdje su se očajni ljudi sklonili ispod zemlje.

Ukrajinski zvaničnici procijenili su ranije ove nedjelje da je u Mariupolju ubijeno 2.500 civila. Ipak, uprkos strašnim gubicima, ni on ni Harkov nisu pali. Ukrajinska vojska je takođe izgubila između 2.000 i 4.000, prema SAD, dok je zvanična procjena UN o civilnim žrtvama 780, a brojka će sigurno rasti.

Prve ruske snage stigle su u gradove sjeverozapadno od Kijeva prvog dana invazije, ali su od tada zaostale, ne uspjevajući da napreduju dalje od Irpinja i Buče. Napredak je takođe zaustavljen na istočnoj strani grada, a zapadni zvaničnici počinju da se pitaju da li Rusija želi nastavi sa borbama da bi ostvarila svoje ciljeve.

– Mislim da se postavlja pitanje da li Moskva sada namjerava da pokuša da napadne Kijev ili ne, a ne znam odgovor na to – rekao je zvaničnik jedan u četvrtak.

FOTO: SERGEY KOZLOV/EPA
FOTO: SERGEY KOZLOV/EPA

Za razliku od Harkova ili Mariupolja, prijestolnica nije bila izložena teškom bombardovanju iz vazduha ili artiljerije velikog dometa; a sa tri nedjelje za pripremu odbrane grada svaki napad bi bio veoma skup – za obje strane.

NATO možda nije voljan da interveniše nametanjem zone zabrane letova – stav koji se nije promijenio od početka borbi – ali zapadno oružje u velikoj mjeri stiže u Ukrajinu. U srijedu uveče SAD su saopštile da će poslati još 9.000 komada protivtenkovskog oružja i 800 protivvazdušnih raketa Stinger, nakon apela ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog Kongresu u srijedu.

To je omogućilo ukrajinskim snagama da postave neke zasjede ruskim tenkovima i oklopnim snagama, u kojima je laka pešadija koristila protivtenkovsko oružje postavljeno na ramenu da osujeti napredovanje osvajača. Ali Ukrajina nema pravi odgovor kada se ruske snage okrenu nemilosrdnom bombardovanju, piše Gardijan.

Ruske snage su takođe ostvarile značajne uspjehe na jugu zemlje, već sprovode pomorsku blokadu Crnog mora i, prema mišljenju dvojice analitičara Instituta Kraljevskih ujedinjenih službi, počinju da ugrožavaju glavnu formaciju regularne vojske Ukrajine (JFO), koja se obračunava sa proruskim snagama u Donbasu.

Sem Kreni-Evans i Sidart Kaušal rekli su da, iako je Ukrajina zadržala Ruse na sjeveru, položaj JFO „izgleda sve nesigurniji“. Ruske snage nastavljaju da napreduju sjeverno od Krima, do Berislava duž rijeke Dnjepar, dok druge snage zaobilaze Harkov i pokušavaju da im se pridruže dok idu na jug.

Ako ruske snage uspiju da opkole ukrajinsku vojsku na istoku, to bi, tvrde autori, moglo da dovede do poraza zemlje, kao što se desilo Francuskoj 1940. godine pred naletom nacista.

– Uništavanje armija ima tendenciju da dovede do šireg pada volje koja čini opsade nepotrebnim – rekli su Kreni-Evans i Kaušal.

Pročitajte još

Drugi tvrde da široka snaga ukrajinskog otpora, veličina zemlje i dosadašnji tok borbi pokazuju da Rusija nije u stanju da ostvari pobjedu osvajanjem i okupacijom.

– Mislim da smo shvatili da Rusija ne može da ostvari potpunu pobjedu – kao ni da Ukrajina ne može da protjera Ruse – rekao je Piter Rikets, bivši savjetnik za nacionalnu bezbjednost Velike Britanije.

Kako borbe sve više iscrpljuju, mirovni pregovori između dvije strane su se ubrzali, a Zelenski je ponudio da odustane od pokušaja Ukrajine da se pridruži NATO i da se umjesto toga Ukrajina usmjeri ka tome da bude neutralna poput Austrije ili Švedske. Ali, tvrdi Rikets, to ne bi bilo ni približno dovoljno prihvatljivo Putinu, s obzirom na sav haos i patnju koja se do sada dogodila.

S obzirom na Putinovu političku potrebu da obezbijedi značajnu pobjedu, vjerovatniji scenario, rekao je Rikets, mogao bi da bude nelagodno zaustavljanje borbenih operacija i efektivna podjela zemlje u korist Rusije.

– To bi bio prekid vatre po principu “sačuvaj ono što imaš”, što bi za Rusiju uključivalo tlo koje su njene snage sravnile i zauzele na jugu i istoku. S obzirom na vojnu situaciju, ne vidim da će diplomatija dovesti do zajedničkog stava – rekao je on, piše Blic.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu