Zahvaljujući izbornom procesu u kome za direktne funcije pobjeđuje onaj ko osvoji najviše glasova, bez obzira koliki je to procenat, imamo funkcionere koji su vlast osvojili sa samo 36,61 odsto glasova, koliko je 2018. uzeo Šefik Džaferović za Predsjedništvo BiH.
Pravilo
Predsjednica RS Željka Cvijanović je došla na tu funciju sa osvojenih 47,04 procenata izašlih glasača u Srpskoj, a ako na sajtu CIK BiH potražite rezultate lokalnih zbora od prije četiri godine, vidjećete dug spisak načelnika opština i gradova koji su se funkcije dočepali sa nešto više od 30 odsto glasova od ukupnog broja građana izašlih na izbore.
Pomenuti političari nisu izuzetak, takva praksa postoji oduvijek u BiH i oni samo koriste mogućnosti koje im daje postojeći pravni poredak.
U zemljama u kojima postoji drugi krug glasanja to nije moguće, nego u drugi krug idu dva kandidata s najviše glasova, pa tek onda se mjeri ko je pobjednik. Da li je taj princip potrebno uvesti i u BiH, ili bi drugi krug glasanja dodatno zakomplikovao ionako složen izborni sistem?
Velika ovlaštenja
Dugogodišni parlamentarac SNSD Lazar Prodanović ne sjeća se da je ijedan politički subjekt zvanično predlagao takvu izmjenu Izbornog zakona BiH, ali smatra da ima smisla razmatrati uvođenje eventualno drugog kruga glasanja.
Međutim, Prodanović smatra da bi u BiH takva praksa bila moguća samo na lokalnim izborima za načelnike i gradonačelnike.
– To bi bilo izvodljivo u smislu da onaj ko ne osvoji više od 50 odsto glasova građana nema u dovoljnoj meri kredibilitet da zastupa interese lokalne zajednice. Istovremeno, govorimo o političarima s ogromnim ovlaštenjima. Mislim da načelnici imaju veća ovlaštenja nego bilo koja druga izvršna pozicija u BiH – kaže Prodanović za Srpskainfo.
Kada su u pitanju viši nivoi vlasti, naročito Predsjedništvo BiH, Prodanović smara da drugi krug ne bi bio izvodiv, naročito zbog komplikovane situacije u FBiH.
“Može, ali za sve”
Međutim, potpredsjednik PDP Igor Crnadak smatra da bi drugi krug izbora bio korak naprijed i da bi bila čistija politička situacija, pod uslovom da važi za sve funkcije koje se biraju direktno na izborima.
– Sada imamo da se zbog jednokružnog izbora prave razni politički dilovi prije izbora. To se ne bi dešavalo, ili bi bilo u mnogo manjoj mjeri, kada bi bio drugi krug. Ako se bude moglo ukomponovati u neke buduće izborne promjene, bilo bi dobro uvesti drugi krug, ali za sve: i za nivo načelnika, kao i za izbor predsjednika RS i srpskog člana Predsjedništva BiH – kaže Crnadak za Srpskainfo.
Postavlja se pitanje da li smo, kao društvo i država, sazreli za dodatni krug glasanja.
– Mislim da tu nema posebno velike komplikacije, ni velikog dodatnog troška. Mislim da se dobija mnogo s tim što bi i ovako komplikovan sistem bio pod manjom tenzijom u predizbornom periodu i u suštini bi se određeni dodatni eventualno dogovori pravili između dva kruga. Vjerujem da bi to doprinijelo čistijoj političkoj situaciji i da bi unaprijedilo demokratske procese u RS – zaključuje Crnadak.
Gorući problemi
Članica Glavnog odbora SDS, Aleksandra Pandurević, kaže da uvođenje drugog kruga glasanja u sređenim izbornim sistemima svakako izabranom kandidatu daje veći legitimitet.
– Međutim, bojim se da bi se to kod nas pretvorilo u agoniju sa svim onim silnim glasovima iz inostranstva i njihovim pristizanjem i brojanjem mjesec dana. Dodatno, vjerovatno bi i izlaznost u drugom krugu bila manja, pa bi opet došli na isto umjesto do željenog cilja – kaže Pandurevićeva.
Mišljenja je da prvo treba da sredimo ono što su gorući problemi Izbornog zakona u BiH.
– A to su: ogroman broj fiktivnih političkih subjekata registrovanih radi manipulacije biračkim odborima i glasanje poštom, skeniranje glasačkih listića i uvođenje video nadzora na biračkim mjestima. Kada to uradimo i vidimo kako sistem funkcioniše, onda je moguće razmišljati i o koraku dalje u smislu uvođenja drugog kruga – kaže Pandurevićeva.
Anomalija
Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) iz Ljubljane nepostojanje drugog kruga glasanja smatra „anomalijom Izbornog zakona BiH“, koja naročito dolazi do izražaja na lokalnim izborima.
– Za izbor (grado)načelnika izbornim zakonom nije predviđen drugi krug izbora, nego kandidat koji osvoji najviše glasova u prvom i jedinom krugu glasanja postaje načelnik opštine/grada, što umanjuje njegov legitimitet. To je posebno izraženo u opštinama i gradovima gdje se za poziciju (grado)načelnika nadmeće više kandidata – navodi IFIMES u novoj analizi lokalnih izbora u BiH.
Njihovi analitičari smatraju da je potrebno u narednim promjenama Izbornog zakona u BiH osigurati da izabrani (grado)načelnici osvoje natpolovičnu većinu glasova u prvom ili drugom izbornom krugu, da se ne bi dovodila u pitanje njihova (ne)legitimnost.
– Ista situacija je i kod izbora članova Predsjedništva BiH, gdje takođe ne postoji drugi izborni krug glasanja kako bi kandidati obezbijedili natpolovičnu većinu glasova, što sada uglavnom nije slučaj zbog velikog broja kandidata – navodi IFIMES.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu