Politika

"ZA MALO ZAKONA KRIVI POSLANICI" Zašto je Savjet ministara BiH daleko od ispunjenja svog plana za 2020.

Programom rada za 2020. Savjet ministara BiH planirao je da predloži 49 novih zakona, odnosno njihovih izmjena i dopuna, ali su u Parlamentarnu skupštinu za sada stigla tek četiri zakonska prijedloga.

"ZA MALO ZAKONA KRIVI POSLANICI" Zašto je Savjet ministara BiH daleko od ispunjenja svog plana za 2020.
FOTO: SAVJET MINISTARA BIH

Predsjedavajući Zoran Tegeltija tvrdi da je do poslanika, a ne do ministara.

Odgovarajući na pitanja poslanika opozicije, koji smatraju da je porazno da su parlamentarci predložili više zakona od Savjeta ministara BiH, Tegeltija je rekao da poslanici i ministri ne treba da se takmiče u tome.

– I jedni i drugi imaju ovlaštenje da predlažu te zakone. Razlika između tih prijedloga i prijedloga koji izlaze iz ovog Savjeta ministara jeste da predlažemo one zakone koji će dobiti verifikaciju u oba doma parlamenta BiH. Zbog toga je toliko zakona u ovom trenutku u proceduri. Ne predlažemo, ne stavljamo na dnevni red one zakone za koje nemamo podršku – rekao je Tegeltija.

Konsenzus

Kada budu željeli da govore o statistici, smatra predsjedavajući, vrlo je lako pustiti u zakonsku proceduru mnogo zakona koji su pripremljeni, ali ne postoji ni minimum konsenzusa za njihovo usvajanje.

FOTO: FOTO: GORAN ŠURLAN/RAS SRBIJA
FOTO: FOTO: GORAN ŠURLAN/RAS SRBIJA
Zoran Tegeltija

– Nadam se da će svima biti jasno da ovaj način predlaganja zakona koji ne dobijaju podršku u parlamentu nije dobar i da trebamo ići u parlament s usaglašenim tekstovima zakona. Naravno, ne zaustavljajući bilo kakvu priču o amandmanskom djelovanju u parlamentu i doradu zakona, ali ukoliko postoje temeljne razlike na zakonskom rješenju, onda zaista nema smisla da predlažemo zakone za koje znamo da neće dobiti podršku u parlamentu – rekao je Tegeltija.

Pročitajte još

Poslanik u Predstavničkom domu Damir Arnaut smatra da je Tegeltija na ovaj način priznao da Savjet ministara nema podršku parlamentarne većine, „oko čega se BiH treba zabrinuti“.

Poražavajuća statistika

Arnaut je izbrojao da je trenutni saziv Savjeta ministara, koji je stupio na dužnost u decembru prošle godine, u proceduru dostavio ukupno četiri prijedloga zakona. Poslanici i delegati su u istom periodu dostavili 18 prijedloga zakona.

FOTO: FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA
FOTO: FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA
Damir Arnaut

– Ovo je zaista poražavajuća statistika. U ovim klupama vrlo često možemo čuti primjedbe kada opozicija predlaže zakone, da to treba da radi Savjet ministara. Takmičite se bar za zemljama u okruženju. Vlada Hrvatske, ova nova, nakon izbora u toj zemlji, dakle nakon konstituisanja od 22. jula do danas je predložila već 16 prijedloga zakona – poručio je Arnaut.

Zbog čega u Parlamentarnoj skupštini BiH ne prolaze zakoni koje dostavi Savjet ministara?

Alternativna većina

Šefica Kluba poslanika SNSD u Predstavničkom domu BiH Snježana Novaković Bursać kaže da je problem u tome što SDA i DF vrlo često kalkulišu s nekom alternativnom većinom, na populističkim temama, kao što su razne poslaničke inicijative.

– Istovremeno, nisu spremni da se usredsrede na rješenja koja bi, zbog svoje važnosti, trebalo da prođu svu proceduru. Prvenstveno da poteknu iz Savjeta ministara, koji ima kapacitet da u saradnji s drugim organima i tijelima u BiH, uključujući i entitetske, predloži sistemski i suštinski kvalitetne zakone – kaže Novaković Bursać za Srpskainfo.

FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA

Šta znači „alternativna većina“? U proteklom periodu, SDA i DF, zajedno sa strankama koje formalno nisu dio vladajuće većine na nivou BiH, poput SDS i PDP, usvojile su neke zakone u Predstavničkom domu BiH bez obzira što ne mogu da prođu u Domu naroda. Istovremeno, imenovali su članove CIK BiH i tu su prošli, jer takva i slične odluke ne idu u Dom naroda BiH, gdje SNSD može da ih zaustavi.

Žrtve torture, suđenje u razumnom roku…

Između ostalog, Savjet ministara BiH planirao je da predloži zakon o pravima žrtava torture u BiH, čiji nacrt postoji još od 2017. Međutim, zbog negativnog mišljenja Vlade RS i Ministarstva finansija i trezora BiH plan je da Savjet ministara parlamentu predloži novi zakon.

U planu je i set novih zakona ili izmjena zakona o pravosuđu, zakon o Pravobranilaštvu BiH, s ciljem da se zakonom propiše oblast mirnog rešavanja sporova na nivou BiH, te zakon o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku, poput onog koga je nedavno usvojila Narodna skupština Srpske.

Plan je i donošenje zakona o upravljanju imovinom stečenom krivičnim djelom. Ovaj zakon je prije nekoliko godina bio u PS BiH, ali nije prošao jer se poslanici nisu mogli dogovoriti kome pripada imovina koja je oduzeta na prostoru određenog entiteta.