Magazin

Za ove ljude popodnevna dremka MOŽE DA BUDE POGUBNA: Stručnjaci otkrili zbog čega ne bi trebalo da spavamo duže od 30 minuta tokom dana

Oni koji vole da dremnu u toku dana i to rade predugo ili čak nekoliko puta, rizikuju da dobiju visok krvni pritisak i možda udar, potvrdila je nova studija čiji rezultati su objavljeni ove nedjelje.

Žena spava u krevetu
FOTO: GLAMRS/YOUTUBE/SCREENSHOT

Hipertenzija dovodi do opasnosti od srčanih bolesti i moždanog udara, koji su vodeći uzročnici smrti u SAD, navodi Centar za kontrolu bolesti. Zato su se istraživači Univerziteta “Central Saut” u Hunanu u Kini, pozabavili navikama u spavanju i njihovoj povezanosti sa bolestima oko 360.000 ljudi u Velikoj Britaniji.

Došli su do zaključka da ljudi koji su prespavali većinu dana imaju 24 odsto veću vjerovatnoću da dobiju moždani udar i 12 odsto veću vjerovatnoću da će im biti dijagnostikovana hipertenzija.

Drijemanje tokom dana ima još veći uticaj na ljude od 60 godina i mlađe, jer upravo to spavanje dovodi do 20 odsto većih šansi za razvoj visokog krvnog pritiska. Rezultati istraživanja su potvrđeni i uzimajući u obzir pacijente kod kojih već postoje faktori koji dovode do visokog rizika za razvoj hipertenzije kao što su dijabetes tipa 2, visok holesterol, poremećaji spavanja i rad u noćnim smjenama.

San je povezan sa svakim aspektom života

Studija naglašava vezu između redovnog drijemanja i pušenja cigareta, svakodnevnog konzumiranja alkohola, hrkanja, nesanice i ljudi koji tvrde da su “noćne ptice”. Američka zdravstvena asocijacija je spavanje uvrstila među osam osnovnih markera za zaštitu kardiovaskularnog zdravlja, pored ishrane, fizičke aktivnosti, izloženosti nikotinu, težine, holesterola, šećera u krvi i krvnog pritiska.

Pročitajte još

– San je povezan sa svakim od ostalih sedam elemenata – usko je vezan za težinu, krvni pritisak, metabolizam glukoze, šta biramo da jedemo – rekao je predsjednik Američke zdravstvene organizacije doktor Donald Lojd Džons, načelnik odjeljenja za preventivno zdravlje na Medicinskom fakultetu Univerziteta Nortvestern Fajnberg.

– Sa kliničkog stanovišta, mislim da bi bilo važno da zdravstveni radnici rutinski pitaju svoje pacijente o drijemanju i prekomjernoj pospanosti tokom dana i da procjenjuju druga stanja koja doprinose potencijalnim rizicima od kardiovaskularnih bolesti – smatra doktorka Filis Zi, prenosi Blic.

Istraživači su primijetili da se istraživanje sprovedeno između 2006. godine i 2010. godine, oslanjalo na samoizvještavanje pacijenata tokom samo četiri odvojena upitnika vezana za spavanje. Trajanje drijemanja je, takođe, ostavljeno neodređeno. Prethodna studija sugeriše da najsnažniji san ne bi smio da traje više od 30 minuta sredinom popodneva. Sve duže od toga predstavlja rizik da se uđe u REM fazu, pa popodnevna dremka može da poremeti zdrav noćni režim spavanja.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu
Prihvati notifikacije