Najčešći uzrok tog sagorijevanja su, naravno, naši poslovi, odnosno nagomilane radne obaveze, stresno okruženje, veliki broj radnih sati, nedovoljna novčana satisfkasija, posao koji nas demotiviše itd.
Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, burnout sindrom je obično rezultat “hroničnog stresa na radnom mjestu koji nije uspješno kontrolisan”, i to je definicija koju smo do sada već naučili napamet.
Ipak, ne polazimo nam tako lako za rukom da utičemo na ovaj sindrom i njegove simptome.
Iako su iscrpljenost, cinizam i smanjena produktivnost neki od najočiglednijih znakova izgaranja na poslu, postoje i drugi “podmukli” simptomi: odugovlačenje, stalna rasejanost i apatija, kaže Vendi Suzuki, neuronaučnik sa Univerziteta u Njujorku.
S druge strane, iako to sve znamo, klinički psiholog sa Harvarda iz Denvera, Debi Sorensen, kaže da “ne postoji pouzdano rješenje za prevazilaženje sagorijevanja na poslu”, piše Telegraf Biznis.
Ali, možete da ga sprečite, tako što ćete biti oprezni u pogledu raznih znakova i oslanjati se na jednu jednostavnu naviku: samosvijest (eng. self-awareness).
Možda već praktikujete vještine samosvijesti – pod tim se “računa” svaki put kada obratite pažnju na svoje misli, osjećanja i ponašanja, bilo da je u pitanju vođenje dnevnika ili unutrašnji dijalog sa samim sobom, kaže Sorensen. Međutim, samosvijest je efikasna u sprečavanju sagorijevanja samo onda kada se primjenjuje kao konzistentna navika.
Sorensen predlaže vježbu od 3 koraka, koju možete da uradite sljedeći put kada počnete da se osjećate preplavljeno: ta vježba se zove “Zastani, primijeti, izaberi”.
Sve u svemu, resetujte svoje emocije pozitivnim distrakcijama, bilo da zovete nekoga koga volite ili slušate umirujuću muziku. Cijela vježba traje samo pet minuta, ali je samosvijest stalni proces i ne postoji jedan pravi način da se postigne pravo, idealno rješenje.
Važno je da budete odlučni u vezi sa tim i strpljivi prema sebi. Istraživanja sugerišu da vam samosvijest može pomoći da budete sigurniji i kreativniji, da donosite razumnije odluke i efikasnije komunicirate. Takođe, možete sprečiti sagorijevanje na radnom mjestu, tako što ćete ponovo uokviriti način na koji razmišljate o stresu, napominje Sorensen.
Ona ukazuje na studiju koju su uradili istraživači sa Univerziteta Viskonsin-Medison, koja je otkrila da visoki nivoi stresa mogu povećati rizik od prerane smrti za 43% – ali samo među onima koji vjeruju da je stres veoma štetan. Oni koji nisu smatrali da je stres štetan, nisu imali više šanse da preminu.
– Kao što mi je kolega jednom rekao: Kada osjećate stres zbog stresa, e tada ste pod stresom. Iako je ekstremni, hronični stres pokazatelj da moramo da promijenimo svoju rutinu, korisno je zapamtiti da je stres normalan dio modernog života, te ne treba odmah paničiti zbog toga – konstatuje Debi Sorensen.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu