Iako su iscrpljenost, cinizam i smanjena produktivnost neki od najočiglednijih znakova izgaranja na poslu, postoje i drugi skriveni simptomi koji vam možda nedostaju, uključujući odugovlačenje, stalnu rasijanost i apatiju, kazala je Vendi Suzuki, neuronaučnik sa Univerziteta u Njujorku.
Ne postoji pouzdano rješenje za prevazilaženje sagorjevanja, rekla je Debi Sorensen, klinički psiholog sa Harvarda u Denveru. Ali možete da spriječite sagorjevanje tako što ćete biti oprezni u pogledu ranih znakova i oslanjati se na jednu jednostavnu naviku: samosvijest.
Samosvijest je ključ
Možda već praktikujete samosvijest – računa se kad god obratite pažnju na svoje misli, osjećanja i ponašanja, bilo da se radi o dnevniku ili unutrašnjem dijalogu sa samim sobom. Ali samosvijest je efikasna samo u sprječavanju sagorijevanja kada je to konzistentna navika.
Tri koraka za sprečavanje “burnout”
Sorensen je predložila vježbu od 3 koraka koju možete da uradite sljedeći put kada osjećate da ste preplavljeni stresom pod nazivom „Pauziraj, primjeti, izaberi“.
Pauza: Kada primjetite da ste pod velikim stresom (ili bilo koju drugu intenzivnu emociju), zastanite i stvorite malo prostora za sebe, bilo da idete u kratku šetnju napolju ili sjedite u sobi nekoliko minuta sami.
Napomena: Provjerite sa sobom i primjetite svoje misli, emocije i tjelesne senzacije. Zapitajte se: „Odakle dolazi ovaj osjećaj i zašto se pojavljuje sada?“
Izaberite: Uzmite u obzir svoje vrijednosti ili ono što vam je najvažnije u ovoj situaciji i osobu kakva želite da budete, i reagujte na situaciju tako što ćete se ponašati onako kako biste to najbolje uradili. Resetujte svoje emocije pozitivnim ometanjem, bilo da zovete nekoga koga volite ili slušate umirujuću muziku.
Sprečavanje “burnout”
Cijela vežba „traje samo pet minuta“, istakla je Sorensen. Ali samosvijest je stalan proces i ne postoji jedan pravi način da se to uradi, dodala je ona. Važno je da imate namjeru i da budete strpljivi.
Istraživanja sugerišu da vam samosvijest može pomoći da budete sigurniji i kreativniji, da donosite razumnije odluke i efikasnije komunicirate.
Takođe, možete da spriječite sagorijevanje tako što ćete ponovo da uokvirite način na koji razmišljate o stresu, napomenula je Sorensen. Ona ukazuje na studiju koju su uradili istraživači sa Univerziteta Viskonsin-Medison, koja je otkrila da visoki nivoi stresa mogu povećati rizik od prerane smrti za 43 odsto – ali samo među onima koji vjeruju da je stres veoma štetan. Oni koji nisu smatrali da je stres štetan, nisu imali više šanse da umru.
– Kao što mi je jedan od mojih kolega jednom rekao: ’Kada ste pod stresom, pod stresom ste.’ Iako je ekstremni i hronični stres pokazatelj da moramo da promjenimo svoju rutinu, korisno je zapamtiti da je stres normalan dio zauzetog i ispunjenog života, a ne da odmah paničite zbog toga – zaključila je ona, piše CNBC.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu