To su otkrili naučnici sa Univerziteta Ilinoj, koji su proučavali ljudski mozak i naišli na stanice koje tek nakon smrti postanu aktivne. “Zombi-stanice”, kako im tepaju, čak ubace u višu brzinu i pokušavaju da nastave sa svojim zadacima, kao da nisu dobile obavještenje da je ostatak tijela mrtav.
Neurolog Džefri Leb i njegov tim, koji su ih prvi uočili i počeli proučavati, otkrili su kako te stanice uporno izbacuju nove pipke i izvršavaju zadatke satima nakon smrti ostatka tijela.
– Većina studija pretpostavlja da se u mozgu sve zaustavlja kad srce prestane kucati, ali to nije slučaj. Naše otkriće će uticati na istraživanja o ljudskom mozgu – istakao je Leb u službenom saopštenju nakon objave istraživanja u časopisu Scientific Reports.
Istraživanja koja se bave mozgom nakon smrti uspjela su prikupiti veliku količinu informacija o brojnim poremećajima i bolestima kao što su autizam, shizofrenija ili Alchajmerova bolest. Takva istraživanja se obično obavljaju na mozgovima ljudi koji su umrli prije više od 12 sati. Međutim, koristeći uzorke “svježeg moždanog tkiva” koje je uklonjeno tokom operacije pacijentima, Leb i njegov tim otkrili su velike razlike u “živom” i “mrtvom” mozgu.
Koristili su podatke o ekspresiji gena, koje su potom potvrdili proučavajući histologiju moždanog tkiva kako bi razumjeli aktivnost specifičnu za pojedine stanice, te promjene koje se događaju nakon smrti.
Iako je dio genske aktivnosti ostao nepromijenjen tokom 24 sata, stanice nervnog sistema i njihova genska aktivnost brzo su se smanjivale. Ipak, istovremeno su glije (jedna od glavnih vrsta stanica u nervnom sistemu, uz neurone) zapravo pojačale svoju gensku ekspresiju i procese.
Kako objašnjava Leb, to na prvi pogled može biti iznenađujuće, ali je zapravo veoma logično. Naime, stanice glija, poput mikroglija i astrocita, na scenu stupaju kad nešto u tijelu nije u redu. Smrt bi se mogla okarakterisati kao najgora stvar koja se dogodi tijelu.
– Činjenica da se glija stanice povećavaju nakon smrti nije iznenađujuća jer reaguju u trenucima kad nešto nije u redu u mozgu, kao što su oštećenja koja nastaju zbog nedostatka kisika ili moždanog udara – ističe Leb.
Naučnici su zaključili kako je ekspresija gena u svježe izolovanom uzorku ljudskog mozga pokazala nevjerovatan pogled u gensku kompleksnost mozga. To bi moglo imati velik uticaj na buduće, ali i prošle studije koje su koristile moždano tkivo za razumijevanje bolesti koje uključuju imunološki sistem, jer sad se zna da postoje glija stanice koje i nakon smrti “proždiru” umiruće dijelove mozga, prenosi zimo.hr.
Zanimljivo je da su te stanice aktivne tek prva 24 sata nakon smrti. Nakon toga i one podliježu gašenju, te se počinju raspadati kao i stanice oko njih.
– Istraživači bi trebali uzeti u obzir te genetske i stanične promjene i smanjiti posmrtni interval što je više moguće kako bi smanjili uticaj tih promjena. Dobra je vijest da sad znamo koji geni i tipovi stanica ostaju stabilni, a koji gube na stabilnosti, ali i koji se s vremenom povećavaju, kako bismo lakše razumjeli rezultate proučavanja mozga nakon smrti – istakao je Leb.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu