Društvo

Spali smo na pileća krilca i salamu: Poskupljenja urnisala standard, SVEGA SE ODRIČEMO

Unazad godinu dana cijene hrane u Srpskoj drastično su otišle gore, neke namirnice poskupjele su i za duplo, dok i dalje nema naznake da bi moglo da dođe do stabilizacije situacije u trgovinama.

Kupac razgleda štand sa piletinom na Tržnici
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER

Primjera radi, u junu ove godine, u odnosu na isti mjesec lani, cijena kilograma riže, tjestenine, maslaca, margarina, svježe piletine, otišla je za oko trećinu, junetina sa kostima i pšenično bijelo brašno skuplji su za više od 40 odsto, tvrdi sir za 54,5, a šećer za skoro 69 odsto. Ipak, najviše je skočila cijena ulja, u prosjeku sa 2,99 na 5,76 KM. Prema podacima Zavoda za statistiku RS, litar benzina je u ovom periodu poskupio za 63, a dizela za skoro 68 odsto! Za više od 20 odsto otišle su cijene polubijelog hljeba, teletine, pilećeg filea, mlijeka, jaja, kafe…

Odriču se i najosnovnijeg

Poskupljenja su posebno agresivna od marta ove godine, kada je krenula rusko-ukrajinska kriza, od kada su mnogi građani drastično morali da promijene potrošačke navike jer, gotovo iz dana u dan, sa isto para, iz trgovina mogu da donesu sve manje namirnica.

FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER

Iz udruženja potrošača poručuju da se mnogi građani odriču čak i onog najosnovnijeg. Kako ističu, ljudi sve više kupuju najjeftinije meso, jeftine i nekvalitetne suhomesnate proizvode, tek pokoju voćku, jer za više nemaju para.

Murisa Marić, izvršna direktorka prijedorskog Udruženja za zaštitu potrošača „Don“, ističe da kod nas nema namirnice koja nije poskupjela najmanje za 70 odsto, pa čak i preko duplo.

– Ulje je, na primjer, otišlo i više. I prije ovih poskupljenja mnogi penzioneri i radnici su jedva preživljavali, pa je više nego jasno koliko je njihov standard ove godine dodatno urušen. Zato ne čudi što smo, kao zemlja, na svim listama koje mjere životni standard stanovnika, na samom začelju. Imamo funkcionere s bezobrazno visokim primanjima i narod koji jedva sastavlja kraj s krajem. Ko god može odriče se državljanstva i odlazi odavde, a to je očekivati i ubuduće – naglašava za Srpskainfo Marićeva.

Ogrev, struja…

Prema njenim riječima, mnogi građani su i prije ove krize počeli da se odriču čak i one hrane koja se u svakoj normalnoj državi smatra osnovnom.

FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA

– Apsurdno je pričati šta nekome sa 400 KM penzije ili s minimalnom platom ostane kad poplaća sve ono što mora. Na primjer, ranije smo dosta više kupovali piletinu, ali je i ona poskupjela, pa građani za ručak uzmu samo parče, i to je to. Trenutno su najtraženija pileća krilca; to je standard građana ove zemlje. To je poražavajuće! U marketima su sve češće scene da kupci neki proizvod po nekoliko puta uzimaju i vraćaju na policu jer im, očigledno, treba, ali im nije neophodan, pa ga na kraju ostavljaju i odlaze. Sa još većim problemima suočićemo se na jesen, kada ljudi masovnu budu nabavljali ogrev, čije su cijene, takođe, drastično otišle. Još kad struja poskupi, što bi moglo da se desi nakon izbora, bićemo u posebnom problemu. To znači da ćemo i dalje, i još više, morati da štedimo na hrani – upozorava Marićeva.

Analiza Saveza sindikata RS pokazuje da je od juna lani do juna 2022. sindikalna potrošačka korpa sa 1.929 poskupjela na 2.248 KM, dok je trošak hrane sa 742 skočio na 990 KM. U ovom periodu, prosječna plata je povećana za 163 KM, a u junu je iznosila 1.157 KM.

Pročitajte još

Odlasci

Ranka Mišić, predsjednica ovog saveza, ističe da je pad standarda radnika i evidentan i vidljiv, te da drastičan pad kupovne moći posebno imamo od marta ove godine.

Naglašava da podaci iz marta ove godine pokazuju da, od 279.855 prijavljenih radnika u RS, čak 167.169 ne može da zaradi ni za trošak prehrane iz potrošačke korpe.

– Riječ je o zaposlenima u osam djelatnosti, među kojima su i radnici u prerađivačkoj industriji u kojoj je, kad je riječ o realnom sektoru, najviše radne snage. Dok značajan broj poslodavaca iz ovog sektora ostvaruje veoma vidljivu dobit, njihovi radnici u prosjeku ne mogu da zarade ni da nahrane svoje porodice. Ti poslodavci ostvaruju dobit, te povlače značajna sredstva iz budžeta po raznim osnovama. Takođe, imaju vrlo prihvatljivo opterećenje na rad u odnosu na zemlje okruženja, možda čak i najbolje. Sve to im nije dovoljno da bi podizali plate radnicima koji ne mogu da zarade ni za hranu – naglašava za Srpskainfo Mišićeva i dodaje kako se ti poslodavci grčevito bore da ne dođe po povećanja najniže plate, što bi poguralo i ostale plate.

Kako kaže, ovo je izazov za Vladu, gdje se mora vidjeti za šta idu pare iz budžeta.

FOTO: GORAN ŠURLAN/RAS SRBIJA
FOTO: GORAN ŠURLAN/RAS SRBIJA

– S druge strane, pomenuti iznos povećanja prosječne plate unazad godinu dana povukla su dva povećanja minimalca i dva povećanja plata u javnom sektoru. A životni standard radnika najviše je ugrožen kod onih koji stvaraju novu vrijednost, što je neprihvatljivo. Posljedica takvog ponašanja velikog broja poslodavaca je odlazak radnika sa ovih prostora. Ne treba da se čudimo što, ujutru kad krenemo na posao, na građevinama kraj kojih prolazimo svi pričaju na turskom jeziku – ističe Mišićeva.

Prosječna penzija u RS u junu je iznosila 475, a u istom mjesecu lani 405 KM.

U Udruženju penzionera Srpske ističu da će sa predstavnicima Vlade razgovarati o još jednom vanrednom povećanju penzija.

– Zakonom je dozvoljeno jedno ovakvo povećanje godišnje, i mi smo ga imali u junu, za 10 odsto. Međutim, poskupljenja su nastavljena, čime su ugroženi svi, pa tako i penzioneri – ističe za Srpskainfo predsjednik ovog udruženja Ratko Trifunović.

Zarađuju, ali ne daju veće plate

U Savezu sindikata RS naglašavaju da teret krize treba da bude ravnomjerno raspoređen.

– Nije normalno da se kvadrat stana prodaje za 4.000-5.000 KM, a da su građevinari najslabije plaćeni radnici u RS. Materijal jeste poskupio, ali su skočile i cijene stanova. Samo plate ne rastu. Isto tako, na mnogim radnjama su natpisi da traže trgovce, što znači da im promet ide i da ostvaruju dobit, ali ni tu radnicima plate ne idu gore. Odgovornost za ovakvo stanje je na onima koji donose odluke. Sindikat snagom argumenata zahtijeva da se plate moraju povećavati, što predstavlja i spas naše ekonomije. Jer, ono što proizvedemo, to ćemo i kupiti, pošto slabo šta izvozimo napolje – kaže Mišićeva.

Upozorava da ćemo se već u avgustu suočiti s još jednom teškom temom.

– To je porast rata kod kredita sa promjenjivom kamatom. To će u još gori položaj dovesti ljude koji su se kreditno zadužili, a koji su uglavnom dizali potrošačke kredite da bi preživjeli – naglašava ona.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu