Banjaluka

Ajvar, kiseli krastavci i sirevi iz školske radionice: Učenici “zasukali rukave”, magacin Poljoprivredne škole u Banjaluci pun domaćih delicija

Kiseli krastavci, ajvar, šarena salata, crvene i žute kisele paprike, te ljute papričice ovogodišnja su ponuda zimnice koju vrijedno pripremaju učenici i profesori Poljoprivredne škole.

Ajvar, kiseli krastavci i sirevi iz školske radionice: Učenici “zasukali rukave”, magacin Poljoprivredne škole u Banjaluci pun domaćih delicija
FOTO: MIOMIR JAKOVLJEVIĆ/RINGIER

Njihove domaće proizvode svi zainteresovani sugrađani mogu nabaviti svakog radnog dana u magacinu Poljoprivredne škole od osam do 14 časova. Cijene se kreću od četiri marke za male tegle krastavaca i paprika, dok je za veliku teglu ovog povrća potrebno izdvojiti od deset do 12 KM, ajvar košta sedam, ljute papričice pet, a šarena salata deset maraka.

Profesor praktične nastave u Poljoprivrednoj školi, Nemanja Jelić istakao je za Glas Srpske da, pored pravljenja zimnice, uslužno cijede hladni sok od raznog voća i povrća trećim licima po cijeni od tri marke po flaši.

– Nažalost, paradajz nas je iznevjerio ove godine, nije rodio kako treba, stoga nismo mogli napraviti paradajz sos, pelat i kečap. Ostalo nam je prošlogodišnjih proizvoda koji su dostupni za kupovinu – rekao je Jelić.

Pročitajte još

Prema njegovim riječima, rok upotrebe za sve proizvode je minimalno godinu i po dana, te je sve provjereno i na prirodnoj bazi.

– Ipak, ljudi se ustručavaju da kupe nešto što stoji godinu dana. U prodavnici kupuju smrznuto meso, salame, prskano povrće, a kada je nešto domaće, sumnjičavi su – zaključio je Jelić.

Naveo je da učenici takođe proizvode kraft pivo “maturant”, kao i razne vrste sireva.

– Kada sezona u povrtnjaku utihne, posvetimo se drugim aktivnostima. Od kupovnog mlijeka pravimo sir za picu, mazanje, te polutvrdi sir. Nekoliko puta smo pravili i mocarelu. U zimskom periodu takođe par puta skuvamo pivo – kazao je Jelić.

Jelić tvrdi da učenici koji zaista hoće da uče, mogu u ovoj školi savladati sve što je potrebno za jedno domaćinstvo, ali da je takvih, nažalost, manjina.

– Naša prehrambena industrija je u lošem stanju, a poljoprivreda je sve manje popularna među omladinom. Svi žele u IT sektor, na medicinu, ekonomiju ili poslove koje mogu raditi od kuće, a malo ko hoće da zasuče rukave – poručio je Nemanja Jelić i dodao da sve to utiče i na ishranu, koja se bazira na gotovoj, brzoj hrani.