Ukupan broj privrednih subjekata za 2024.godinu koji je na poziciji Odlivi po osnovu isplaćenih dividendi prikazalo je istu 3.108, navode iz APIF-a.
Republika Srpska trenutno ima porez na dobit od 10%, a porez na isplatu dividende ne postoji.
Da podsjetimo, u Srbiji porez na dobit je 15 odsto, a osnovna poreska stopa na dividendu iznosi takođe 15 odsto.
U Hrvatskoj porez na dobit iznosi 10 odsto ako su ostvareni prihodi manji od milion evra, a 18 odsto ako su prihodi veći. Osim toga na dohotke od kamata i dividendi za ostvarene prihode prilikom isplate automatski se odbija 12 odsto poreza.
Premijer Republike Srpske Savo Minić je u ekspozeu naveo oporezivanje dividende kao jedan od narednih koraka u poreskoj politici Srpske.
Da je Srpska prošle godine imala porez na dividendu kao Srbija, od 15%, u budžet bi se slilo 210 KM.
Dok se hvalimo niskom stopom poreza na dobit, najnižom u Evropi, kompanije u Srpskoj u prošloj godini ostvarile su oko 4,5 milijardi dobiti, a plaćeno je 455 miliona poreza na dobit. Da je ova poreska stopa 15% kao u Srbiji, to bi u budžet Srpske donijelo još 220 miliona KM.
Iznošenje novca u inostranstvo
Ekonomista Milenko Stanić, komentarišući mogućnost oporezivanja dividende rekao je da zemlje u okruženju imaju takav porez, a nema ga Federacija BiH, što je prvi problem za uvođenje, jer bi to trebalo uraditi u dogovoru sa Vladom Federacije BiH.
– To bi bila štetna odluka ako bi se išlo pojedinačno. I ranije je bilo problema da je dio preduzeća, na primjer iz Srbije, prenosilo sjedište u Federaciju zbog boljeg poreskog tretmana – rekao je Stanić.
Naglasio je da bi trebalo da se uđe u taj proces s obzirom da je dosta privrednih subjekata, odnosno investitora, pogotovo u finansijskom sektoru – banke, ostvaruju u veliku dobit i posljednjih godina iznose dividende u inostranstvo iz Republike Srpske što nije dobro kretanje.
– Trebalo bi prići selektivno tom pitanju, da se spriječi na jednoj strani da se putem dividende plaćaju plate radnicima, zbog nižeg oporezivanja dobiti i velikih poreskih nameta na redovna plaćanja radnika. Imali smo i toga mnogo više, a posljednje vrijeme manje. To je jedna korist da se spriječi takav oblik sive ekonomije, a drugo da se spriječi iznošenje novca u inostranstvo, kao i da vlasnici kapitala u kratkom vremenskom roku ostvare velike zarade – objasnio je Stanić.
Podsjetio je primjere da pojedinci koji imaju mali broj zaposlenih ili nemaju uopšte zaposlenih ostvaruju enormne mjesečne prihode koji prelaze nekoliko desetina hiljada maraka, pa i stotine hiljada KM.
– Dakle, sve su to pitanja koja nisu primjerena našoj ekonomskoj situaciji. Treba ih razmotriti i stvoriti uslove da se takve anomalije spriječe – rekao je Stanić.
Ipak sa druge strane mora se znati da niži porez na dobiti i ne postojanje poreza na dividendu privlači i domaće i strane investitore.
Selektivan pristup
– U tom smislu trebalo bi osloboditi poreza na dividendu one investitore sa dobrim dokazima da investiraju u pojedine sektore, prije svega u proizvodnju, prerađivački sektor, a oporezivati onu dividendu koja znači izvlačenje novca u inostranstvo i ulaganje u neke delatnosti kao što je, na primjer, kladioničarska industrija. Mislim da tu treba stvarati uslove da se, kao štetna djelatnost, koja znači i veliki problem za građane – izvlačenja novca u pogrešnom smijeru. Takve djelatnosti trebalo oporezivati – rekao je Stanić i rezimirao da je potrebno ići dogovor na nivou Vlada Srpske i Federacije, a zatim prići o oporezivanju dividende, ali na selektivan način, da ne odvrate investitori, te da se oporezuje novac koji će ići u pogrešnom smjeru, ili u sivu ekonomiju, za isplate plata radnicima, ili u industrije u uslužne sektore koji su za društvo štetni.
Komentarišući iznos isplaćenih dividendi u prošloj godini Stanić je naglasio da je “neprirodno da se iskaže tolika dobit i isplaćena dividenda u ekonomskom ambijentu koji mi imamo.
– Ali naravno kada privredno, ekonomski, gledamo jezgro privrede, industrije, na prerađivački sektor, rudarstvo, energetiku, građevinarstvo vidimo da u zadnje vrijeme da BDP ima pozitivan rast, od 1,6 do 2% vidimo da se on drži samo na uslužnoj ekonomiji. I tu su te zarade koje su ostvarili veliki trgovački lanci, mali broj vlasnika, investitora je iz Republike Srpske imamo više investitora iz Federacije i naravno investitore iz inostranstva. Pored trgovine to je naravno ugostiteljstvo, turizam, uslužna ekonomija i naravno javni sektor – rekao je Milenko Stanić.
Dodao je da oni imaju u posljednjih dvije godine određeni pozitivan rast i održavaju BDP.
– Kako gledamo taj uslužni sektor, on ne generiše multiplikaciju, ne obezbjeđuje zdrav privredni i ekonomski rast, a to bi trebala da bude naša suština. Kad se razmišlja o porezu na dividendu, trebalo bi prići selektivno i voditi računa da se osnovne privredne djelatnosti stimulišu i ulaganja u privredu, u osnovne privredne grade da se stimulišu, a ne da se destimulišu oporezivanjem dividende – dodao je Stanić.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.