Po crkvenim kanonima, slavu čine hljeb, odnosno slavski kolač, umiješen sa vodicom koju je sveštenik osveštao nekoliko dana prije slave, kuvano žito, svijeća od čistog voska koja simbolizuje marljivost i čistotu, crveno vino krv Hristova, kao i malo ulja za paljenje kandila. I molitva, prije svega svetitelju, zaštitniku porodice, uz izučavanje i poređenje njegovog života i djela sa sopstvenim.
Slavska svijeća
Za slavu se kupuje veća voštana svijeća, koja se postavlja u svijećnjak i često posebno ukrašava. Pali se na dan slave, prije sijecanja kolača. Svijeća i njen plamen simbolizuju svjetlost nauke Hristove, piše Glas Srpske.
Slavski kolač
Dan prije slave priprema se slavski kolač od čistog pšeničnog brašna, u koji se dodaje malo bogojavljenske i osveštane vodice. Kolač se ukrašava raznim ukrasima od prostog tijesta (brašno i voda). Na središnjem dijelu najčešće se nalazi ukras sa simbolom IS HS, što znači: Isus Hristos pobjeđuje.
Slavski kolač simbolizuje Hrista, koji je hljeb života, a vino kojim se kolač preliva prilikom osveštavanja označava Hristovu krv, prolivenu za spasenje ljudi. Odmah nakon osveštavanja, članovi porodice uzimaju po komadić kolača, a zatim se on siječe i služi gostima uz ručak.
Slavsko žito
Dan uoči slave priprema se slavsko žito. Ono se pravi od čistog zrna pšenice, kuvanog u čistoj vodi. Nakon toga se cijedi i melje, a radi ljepšeg ukusa dodaju se mljeveni orasi i šećer. Žito se zatim stavlja u činiju, lijepo oblikuje i ukrašava orasima i suvim voćem.
Prilikom osveštavanja kolača, nosi se i žito – u njegovu sredinu stavlja se i pali svijećica. Žito se takođe preliva vinom u obliku krsta, nakon čega se svijećica vadi, a na njeno mjesto može se staviti cvijet.
Žito prvo uzimaju članovi porodice, a zatim gosti. Služi se uz čašu crnog vina ili vode.
Prema tradiciji, žito služi domaćica ili kćerka, noseći ga na poslužavniku zajedno sa čistim kašičicama i čašom vina ili vode. Vino nije obavezno, jer je žito već njime preliveno.
Slavsko žito se kuva i prinosi u slavu Božiju i u čast svetitelja koji se proslavlja, za zdravlje i napredak porodice, kao i za spomen na preminule pretke. Pšenica je u hrišćanstvu simbol vječnog života – smrti i vaskrsenja, jer kada se sije, zrno pšenice umire, ali iz njega niče novi život koji donosi obilan plod.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.