Ipak, iskusni baštovani tvrde da postoji nekoliko trikova zahvaljujući kojima mrkva može biti krupnija, slađa i ljepšeg oblika.
Ovo korjenasto povrće posebno je poznato po visokom sadržaju karotina, odnosno provitamina A, ali sadrži i vitamine B grupe, vitamin C, D i K. Danas je nezaobilazna u ishrani, iako se nekada gajila prvenstveno zbog aromatičnog lišća, dok je koren kasnije postao važan dio ljudske ishrane.
Za dobar rast mrkve najvažnije je rastresito i lagano zemljište. Najbolje uspijeva u pjeskovitim i dobro obrađenim zemljištima, dok teška glinovita zemlja može izazvati deformacije korena. Takođe, važno je da se ne sadi svake godine na istom mjestu, već da se poštuje plodored, prenosi Najžena.
Baštovani ističu da odlične rezultate daje prihrana stajnjakom i NPK đubrivom, dok dodatak azota utiče na povećanje vitamina A u korijenu. Kalijum, s druge strane, doprinosi većem sadržaju šećera i vitamina C, zbog čega mrkva postaje ukusnija i kvalitetnija. Upravo zbog toga mnogi smatraju da je pravilna prihrana jedan od ključnih trikova za bogat rod.
Mrkva nema velike zahteve kada su temperature u pitanju, ali najbolje napreduje na oko 18 stepeni. Takođe joj je potrebna dovoljna količina vlage, naročito u periodu kada razvija prve listove i kada koren počinje intenzivno da raste. Nedostatak vode tada može dovesti do sitnog, tvrdog i nepravilnog korijena.
Iskusni povrtari preporučuju i redovno zagrtanje zemlje oko biljke, jer se tako sprečava pojava zelenih djelova na vrhu korijena, ali i poboljšava vlažnost i prozračnost zemljišta.
Uz pravilnu njegu, mrka može dati veoma bogat prinos, a tokom zime se može čuvati mjesecima u podrumima, trapovima ili hladnjačama uz odgovarajuće uslove temperature i vlage.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.