Neki će ustati i jednostavno otići, dok će drugi prije toga pokupiti svoje smeće i odnijeti poslužavnik na predviđeno mjesto.
Iako djeluje kao beznačajna svakodnevna navika, psihologija objašnjava da iza ovakvog ponašanja može da stoji odnos prema zajedničkom prostoru i drugim ljudima.
Istraživanja iz oblasti socijalne psihologije pokazuju da odluka da počistimo za sobom nije povezana samo sa urednošću. Na nju utiču lične i društvene norme, okruženje, ali i osjećaj da svako snosi dio odgovornosti za prostor koji koristi.
Zašto neki ljudi uvijek počiste za sobom
Za neke je to navika naučena još u djetinjstvu – nakon jela smeće se baca, a korišćene stvari vraćaju na svoje mjesto. Drugi razmišljaju o osobi koja će sljedeća sesti za sto ili žele da olakšaju posao zaposlenima koji održavaju prostor.
U osnovi takvog ponašanja može da bude koncept zajedničke odgovornosti. Osoba prepoznaje da koristi prostor koji pripada svima i da svojim ponašanjem može da utiče na iskustvo drugih ljudi.
Ipak, jedan ovakav postupak nije dovoljan da bi se donosili zaključci o nečijoj kompletnoj ličnosti. Na ponašanje utiču i veoma praktične stvari – da li je kanta za smeće blizu, da li postoji jasno označeno mjesto za poslužavnike i kakva pravila važe u konkretnom restoranu ili tržnom centru.
Ponašanje drugih utiče i na nas
Zanimljiv je i uticaj okruženja. Ako osoba dođe do stola na kojem su prethodni gosti ostavili čaše, papire i poslužavnike, veća je mogućnost da će takvo ponašanje doživjeti kao uobičajeno.
S druge strane, čist prostor i jasno označena mesta za odlaganje otpada mogu da podstaknu ljude da i sami počiste za sobom.
Upravo zato društvene norme imaju važnu ulogu. Ljudi često, svjesno ili nesvjesno, posmatraju šta rade drugi kako bi procijenili kakvo se ponašanje očekuje u određenom prostoru.
Mala stvar koja olakšava posao drugima
Ostavljeni poslužavnici i ambalaža mogu da naprave problem posebno kada je prostor pun. Sljedeći gosti možda moraju da čekaju da se sto oslobodi, dok zaposleni, osim čišćenja površine, prvo moraju da uklone sve što je ostavljeno nakon prethodnog obroka.
To, naravno, ne znači da gosti treba da preuzmu posao osoblja. Odnošenje poslužavnika i bacanje sopstvenog otpada nije isto što i čišćenje i dezinfekcija stola, za koje su zaduženi zaposleni.
Riječ je samo o uklanjanju onoga što je osoba sama koristila, ukoliko je prostor organizovan tako da se od gostiju to očekuje, prenosi Blic.
Šta ova navika zapravo govori o osobi
Psihologija ne može na osnovu jednog vraćenog poslužavnika da zaključi da je neko generalno odgovorniji, obzirniji ili uredniji od drugih.
Ono što ovaj mali gest može da pokaže jeste nešto mnogo konkretnije: osoba je u tom trenutku uzela u obzir da dijeli prostor sa drugim ljudima i prihvatila svoj dio odgovornosti za ono što je nakon nje ostalo na stolu.
Upravo zbog toga jednostavan potez poput bacanja čaše i salvete i vraćanja poslužavnika može da bude više od navike urednosti – on može da bude jedan od svakodnevnih primjera ponašanja prema prostoru koji dijelimo sa drugima.
Bonus video
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.