Neugodnost je postala riječ koju sve češće preskačemo. Umjesto da kažemo da nas je razgovor povrijedio, situacija uznemirila ili nečije ponašanje naljutilo, posežemo za terminima poput trauma, okidač, gaslighting ili toksičan odnos. Jezik terapije ušao je u svakodnevne razgovore, objave na društvenim mrežama i partnerske rasprave ali jesmo li svako teško iskustvo počeli pretvarati u dijagnozu?
Psihološki pojmovi mogu nam pomoći da razumijemo ono što osjećamo, ali problem nastaje kada ih koristimo toliko široko da izgube stvarno značenje. Tada običan konflikt postaje gaslighting, urednost „OCD“, a svako ko nas razočara narcis.
Neugodnost nije isto što i trauma
Odbijanje, kritika, svađa ili prekid veze mogu izazvati tugu, stid, ljutnju i nesigurnost. To što iskustvo nije trauma ne znači da nije bilo bolno. Ipak, između emocionalno teškog trenutka i traume postoji važna razlika.
Trauma podrazumijeva događaj ili okolnosti koje osoba doživljava kao fizički ili emocionalno štetne ili prijeteće, a koje mogu ostaviti dugotrajne posljedice na njeno funkcionisanje i blagostanje.
Istovremeno, nije svako traumatsko iskustvo automatski PTSP. Precizniji jezik ne umanjuje naša osjećanja, već nam pomaže da ih bolje razumijemo.
Zašto koristimo velike psihološke termine?
Veća dostupnost sadržaja o mentalnom zdravlju pomogla je ljudima da lakše prepoznaju manipulaciju, emocionalno zanemarivanje ili anksioznost. Međutim, društvene mreže kompleksne pojmove često svode na nekoliko jednostavnih pravila.
-Ako radi ovo, narcis je- ili -Ako se nakon razgovora preispitujete, doživjeli ste gaslighting -zvuči jasno, ali mentalno zdravlje rijetko je tako jednostavno.
Kada psihološke pojmove koristimo kao etikete, oni više ne pomažu da razumijemo odnose, već postaju način da drugu osobu diskreditujemo.
Gaslighting nije svako neslaganje
Ako se druga osoba ne sjeća događaja isto kao vi, to samo po sebi nije gaslighting. Ljudi mogu različito doživjeti isti razgovor, pogrešno pamtiti detalje ili odbijati da priznaju grešku.
Gaslighting podrazumijeva obrazac ponašanja kojim osoba pokušava navesti drugu stranu da posumnja u vlastitu percepciju, pamćenje ili procjenu stvarnosti. Zato je važno razlikovati običan nesporazum od sistematske manipulacije.
„Trigger“ nije nešto što nam se samo ne sviđa
Na društvenim mrežama često kažemo da nas je nešto „triggerovalo“, iako želimo reći da nas je naljutilo ili uvrijedilo. U psihološkom smislu, okidač je podražaj poput mirisa, zvuka, mjesta, riječi ili situacije koji može izazvati snažnu reakciju povezanu s ranijim traumatskim iskustvom. Ne moramo koristiti klinički termin da bismo izrazili svoje osjećaje ili postavili granicu.
Granica nije kontrola tuđeg ponašanja
-Ne smiješ izlaziti bez mene – nije granica, već pokušaj kontrole. Zdrava granica govori šta ćemo mi učiniti kako bismo zaštitili vlastitu dobrobit.
Na primjer: -Ako razgovor pređe u vrijeđanje, prekinuću ga i nastaviti kada se oboje smirimo.-
Granica jasno pokazuje šta nam nije prihvatljivo i kako ćemo reagovati.
Nije svaka sebična osoba narcis
Riječ narcis često se koristi za bivšeg partnera, teškog šefa ili osobu koja voli da bude u centru pažnje. Međutim, narcistički poremećaj ličnosti ne može se zaključiti na osnovu jedne svađe ili sebične odluke. Osoba može biti bezobzirna ili loš partner, a da nema dijagnostikovan poremećaj ličnosti. Za odluku da se udaljimo iz odnosa dijagnoza nam nije ni potrebna – dovoljno je prepoznati ponašanje koje nam šteti.
Voljeti red nije isto što i imati OCD
Fraza „baš sam OCD“ često se koristi za potrebu za urednošću ili organizacijom. Opsesivno-kompulzivni poremećaj, međutim, mnogo je ozbiljniji.
OCD karakterišu ponavljajuće, nekontrolisane misli i ponašanja koja mogu izazivati značajnu patnju i ometati svakodnevni život. Za osobu koja ga ima određene radnje nisu samo navika ili perfekcionizam, već pokušaj da smanji intenzivnu tjeskobu.
Napad panike nije svaki jak stres
Možemo biti uznemireni ili pod velikim pritiskom, a da ne doživljavamo napad panike.
Napad panike uključuje nagli talas intenzivnog straha ili osjećaj gubitka kontrole, često praćen ubrzanim radom srca, otežanim disanjem, drhtanjem, znojenjem ili vrtoglavicom. Jedan napad ne znači automatski da osoba ima panični poremećaj.
I tuga i neugodnost imaju svoje mjesto
Možda smo psihološke termine počeli koristiti toliko široko jer smo zaboravili da neugodne emocije nisu uvijek znak da se događa nešto patološko. Tuga nakon odbijanja, trema prije važnog događaja, ljutnja tokom konflikta i neugodnost nakon kritike mogu biti sasvim očekivane ljudske reakcije.
Cilj mentalnog zdravlja nije život bez nelagode. Važno je razlikovati stvarnu opasnost od situacije koja je jednostavno teška, prenosi ljepotaizdravlje.ba .
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.