Iz našeg ugla

Legalna pljačka na šalteru

Ako ste skoro imali nekakvog posla u banci, na primjer da za nešto uplatite skromnih 25 KM, vjerovatno vas je dočekao hladan tuš u vidu provizije od čak 2,50 KM. Deset odsto. U prevodu: banka vam za dva klika mišem i komad ovjerenog papira uzme još  desetinu ukupnog iznosa.

gorana jakovljević novinarka
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER

Zelenaši bi im pozavidjeli na takvoj matematici, ali u Republici Srpskoj se to ne zove zelenašenje zove se „naknada za platni promet“ i potpuno je legalna.

Dok građani svakodnevno vode borbu sa cijenama hrane i osnovnih namirnica, bankarski sektor obara istorijske rekorde u bogaćenju. Samo u prvih šest mjeseci ove godine banke su uknjižile čistu neto dobit od frapantnih 165 miliona KM. Taj nezapamćeni ekstraprofit odavno se više ne stvara na klasičnom posredovanju i razlici u kamatnim stopama. Ne, banke su se pretvorile u finansijske kasape koji žive od bezočnog guljenja kože građanima kroz takozvane nekamatonosne prihode.

Naplaćuje se doslovno sve: održavanje računa, mobilno bankarstvo, pa i nebulozne „troškove obrade kredita“ koji bez ikakvog suvislog opravdanja uglavnom premašuju 1.000 maraka. Za šta? Za nekoliko listova papira i toner u štampaču?

Najstrašnije od svega jeste to što građani to ne mogu da izbjegnu. Konkurencija na bankarskom tržištu je farsa. Kako ekonomisti upozoravaju, banke se ponašaju kao uigrani kartel: ako nešto hoda kao patka i kvače kao patka, onda jeste patka. Cijene naknada su gotovo u fening usklađene, pa umjesto da se bore za klijente nižim tarifama, one se prećutno dogovore kako da zajednički opelješe tržište.

Pročitajte još

A šta na sve to radi država? Gleda i aplaudira. Konkurencijski savjet BiH ne reaguje, a poreski sistem bankarima nudi raj. Sa smiješnom stopom poreza na dobit od 10 odsto i nepostojećim porezom na dividendu, Republika Srpska služi kao protočni bojler kroz koji strani vlasnici stotine miliona iscijeđenih iz džepova ovdašnje sirotinje nesmetano prebacuju u svoje matične centrale.

Dok se radniku oporezuje svaki mukom zarađeni fening, bankama je omogućeno da posluju bez ikakvog rizika i socijalne odgovornosti. Izmislile su savršen perpetuum mobile: natjeraju vas zakonom da platu primate preko računa, a onda vam naplate i ulaz, i izlaz, i disanje u njihovim poslovnicama.