Iako fizička aktivnost ima važnu ulogu u očuvanju zdravlja, stručnjaci ističu da najveću korist često ostvaruju upravo oni koji iz pretežno sjedilačkog načina života pređu na umjerenu svakodnevnu aktivnost.
Drugim riječima, ne morate trčati maraton niti provoditi sate u teretani da biste učinili nešto dobro za svoje tijelo.
Da li je zaista potrebno napraviti 10.000 koraka dnevno?
Broj od 10.000 koraka godinama se predstavlja kao ideal kojem bi svi trebalo da teže. Pametni satovi i aplikacije dodatno su popularizovali ovaj cilj, zbog čega mnogi imaju osjećaj da nisu bili dovoljno aktivni ukoliko ga ne dostignu.
Međutim, naučna istraživanja pokazuju da stvari nisu baš tako jednostavne.
Analiza podataka prikupljenih od 47.471 odrasle osobe pokazala je da je veći broj svakodnevnih koraka povezan sa manjim rizikom od smrti tokom perioda praćenja.
Kod osoba starijih od 60 godina najveći dio koristi uočen je pri približno 6.000 do 8.000 koraka dnevno, dok se kod mlađih odraslih osoba taj raspon kretao između 8.000 i 10.000 koraka.
To ne znači da je hodanje nakon dostizanja ovih brojeva beskorisno, već da dodatna korist postaje sve manja.
Zato 10.000 koraka može da bude dobar lični cilj, ali nije magična granica koja određuje koliko ste učinili za svoje zdravlje.
Ne morate u teretanu: Računaju se i kućni poslovi
Jedna od najvećih zabluda jeste da se fizička aktivnost računa samo onda kada obučemo sportsku opremu i započnemo trening.
U stvarnosti, naše tijelo reaguje na kretanje bez obzira na to da li hodamo na traci ili nosimo kese iz prodavnice.
Brža šetnja, penjanje uz stepenice, vožnja bicikla, rad u bašti, usisavanje i drugi kućni poslovi takođe doprinose ukupnoj dnevnoj aktivnosti.
Naravno, nisu svi oblici kretanja jednako intenzivni i ne mogu u potpunosti da zamijene ciljane vježbe za jačanje mišića. Ipak, njihova prednost je u tome što ih možemo ponavljati svakodnevno, bez posebne organizacije i dodatnih troškova.
Upravo je dosljednost jedan od najvažnijih faktora. Redovna umjerena aktivnost često je održivija od povremenih iscrpljujućih treninga nakon kojih danima nemamo volje ni energije za kretanje.
Nikada nije kasno da počnete da se krećete
Istraživanja pokazuju da je fizička aktivnost povezana sa boljim zdravstvenim ishodima čak i kada ljudi počnu da vježbaju u kasnijim godinama života.
Zato nije neophodno da neko cijelog života bude sportski tip da bi imao koristi od promjene navika.
Šetnja nakon doručka, odlazak do prodavnice pješke, nekoliko dodatnih stepenica ili pola sata rada u bašti mogu da budu dobar početak.
Američki Centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) preporučuje starijim odraslim osobama najmanje 150 minuta umjerene aerobne aktivnosti sedmično ili 75 minuta intenzivne aktivnosti, uz vježbe za jačanje mišića najmanje dva puta sedmično i aktivnosti koje poboljšavaju ravnotežu.
Jedan od najjednostavnijih načina da se ispuni preporuka jeste brza šetnja od 30 minuta pet dana u sedmici.
Ukoliko nemate vremena za pola sata neprekidnog hodanja, aktivnost možete podijeliti na tri šetnje od po deset minuta.
Za očuvanje mišićne snage korisne su i jednostavne vježbe poput ustajanja sa stolice, sklekova uz zid ili vježbi sa elastičnom trakom.
Više vježbanja ne znači automatski i duži život
Iako se redovna fizička aktivnost povezuje sa manjim rizikom od brojnih bolesti i prevremene smrti, važno je razumjeti da dugovječnost zavisi od mnogo faktora, uključujući genetiku, ishranu, san, životne navike i postojeća zdravstvena stanja.
Takođe, istraživanja koja pokazuju povezanost između kretanja i dužeg života ne dokazuju da je samo vježbanje zaslužno za dodatne godine.
Osobe koje dugo nisu bile fizički aktivne trebalo bi da povećavaju opterećenje postepeno, dok se onima koji imaju hronične bolesti ili probleme sa zglobovima savjetuje da intenzitet aktivnosti prilagode svom zdravstvenom stanju.
Najvažnija poruka stručnjaka jeste da fizička aktivnost ne mora da bude takmičenje.
Ne morate svakog dana da oborite sopstveni rekord, napravite desetine hiljada koraka ili završite naporan trening da biste imali koristi od kretanja.
Mnogo je važnije da pronađete način da budete aktivni redovno, jer upravo male navike koje ponavljamo iz dana u dan mogu da naprave značajnu razliku tokom godina, prenosi Ona magazin.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.