Društvo

NA RAČUNIMA ČUVAJU MILIJARDE Štednja građana impozantna, životni standard i dalje nizak

Građani u Bosni i Hercegovini su proteklu godinu dana uštedjeli više od milijardu konvertibilnih maraka, pa ukupna štednja stanovništva iznosi oko 12,8 milijardi maraka.

NA RAČUNIMA ČUVAJU MILIJARDE Štednja građana impozantna, životni standard i dalje nizak
FOTO: SHUTTERSTOCK

Podaci Centralne banke BiH se odnose na kraj avgusta ove godine.

Zanimljivo je da štednja u bankama u BiH konstantno raste uprkos stalnom padu kamatnih stopa, a ekonomisti kažu da su građani skeptični da višak novca investiraju u neki biznis u zemlji. Radije se odlučuju da štednju pozajme nekoj od banaka, čak i bez ikakve naknade, jer su, recimo kamatne stope na štednju po viđenju uglavnom nula odsto.

U bazi podataka Centralne banke jasno se vidi da su kamatne stope na sve vidove štednje posljednjih godina, poslijekriznih, u stalnom padu. Tako su prosječne kamatne stope na oročenu štednju u konvertibilnim maraka i evrima od 0,327 odsto do manje od dva odsto, u zavisnosti od perioda oročenja. Koliko su kamatne stope na štednju niske najbolje pokazuje podatak da su one 2012. godine u prosjeku bile veće od 3 odsto na oročen novac u banci.

U svakom slučaju, po podacima Centralne banke BiH, građani u bankama najveći dio novca imaju u obliku dugoročne štednje, i to u stranoj valuti. Taj iznos štednje odgovara vrijednosti od oko 5,1 milijardi maraka.

Poslije toga, najviše novca imaju na transakcionim računima, i to oko 3,8 milijardi konvertibilnih maraka, pa po osnovu depozita po viđenju – oko 3,4 milijardi KM i kratkoročni depoziti oko 454 miliona maraka.

Pročitajte još

Bez obzira ne ove impozantne brojke, u Centralnoj banci kažu da se rast ukupnih depozita stanovništva nikako ne može tumačiti kao naznaka boljeg životnog standarda, jer podaci o visokoj stopi nezaposlenosti i niskom nivou prosječne plate u BiH ukazuju na to da veći dio stanovništva nije u mogućnosti da uštedi.

– Osim toga, jedan dio štednje u bankama je posljedica neizvesnosti u pogledu budućih ekonomskih prilika u zemlji, kao i nedostatka povjerenja u alternativne vidove štednje – ocenjuju u Centralnoj banci.

U prilog tome da manji dio stanovništva ima mogućnost za štednju, a posebno za štednju značajnijeg iznosa, idu i podaci Agencije za osiguranje depozita. Oni pokazuju da se depoziti koji premašuju iznos osiguranog štednog uloga od 50.000 KM, a na koje se odnosi skoro polovina ukupnog iznosa depozita stanovništva, nalazi na malom broju depozitnih računa – čak 49,2 odsto, kao i da ovi depoziti bilježe veći relativni rast kako u pogledu broja depozitnih računa tako i u pogledu iznosa depozita.

Takođe, prosječan iznos sredstava po jednom depozitnom računu ukazuje na to da u kategoriji depozita stanovništva do 50.000 prevladavaju depozitni računi s manjim iznosima sredstava, s obzirom na to da su ovdje uključni i svi tekući računi stanovništva. Tako je prosječan iznos sredstava na depozitnim računima do 50.0000 KM, za čiju isplatu garantuje Agencija za osiguranje depozita, na kraju prošle godine bio tek 2.126 maraka.

Svjetski dan

Svjetski dan štednje obilježava se 31. oktobra, a cilj je jačanje svijesti javnosti o važnosti štednje za savremenu ekonomiju i lične potrebe svakog pojedinca. U Republici Srpskoj se u posljednje vrijeme kao sam zaključak nameće da je lična štednja za “stare dane” više nego neophodna, jer je veliko pitanje kako će izgledati penzioni fond koji se zasniva na solidarnosti. Imaćemo sve više penzionera, a manje radnika.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu