Zbog toga ekolozi u BiH, po ugledu na rješenja u nekim evropskim gradovima, predlažu da se na gradsim ulicama postavi privremena saobraćajna signalizacija, koja će na gradskim ulicama obezbijediti više prostora za pješačke i biciklističke staze.
Centar za životnu sredinu iz Banjaluke i Điro di Sarajevo, u saradnji sa Sindikatom biciklista iz Zagreba, upozoravaju vlasti da će povratkom na stari sistem urbanog saobraćaja rizikovati ne samo saobraćajni kolaps, nego i reaktivaciju pandemije.
Rješenja već postoje, ona su jednostavna, kreativna i njihova relizacija nije vremenski ni finansijski zahtjevna. Berlin i Budimpešta već su dijelove saobraćajnica rezervisali za biciklističke trake. Beč je nastavio širiti svoje zone smirenog saobraćaja u ulicama stambenih naselja. Brisel je unutar cijelog centra grada uveo ograničenje brzine od 20 kilometara na sat i dao apsolutnu prednost pješacima za kretanje čitavom površinom ulica. Milano najavljuje proširenje pješačkog i biciklističkog prostora na čak 35 kilometara gradskih saobraćajnica u narednim mjesecima – poručuju iz Centra za životnu sredinu Banjaluka.
Ekolozi predlažu da se po ugledu na velike evropske gradove i u Banjaluci, Sarajevu i drugim gradovima u BiH privremeno prošire trotoari signalizacijom na saobraćajnicama, uspostave privremene biciklističke trake, takozvane popap biciklističke linije, na saobraćajnicama s više traka, poveća broj stanica javnih gradskih bicikala i proširi mreža parkinga za bicikla na svim lokacijama od javnog značaja.
– Ako sebi ne mogu priuštiti automobil za svakog člana porodice, te ako ne žele ugrožavati svoje zdravlje korištenjem javnog prevoza, za sve više ljudi će bicikl biti nužno sredstvo kretanja da bi došli do posla, doktora, do prodavnice – poručuju ekolozi.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu