Prije ili kasnije, svako može da mu nađe neku ne malu zamjerku. Nekada je prvi utisak većini studenata bilo loše stanje prostorija u kojima su pratili predavanja i loši uslovi za rad, a odmah zatim i odnos profesora, koji su ih često samo oslovljavali kao kolege, ali ih nikada kao takve nisu doživljavali.
Opravdano se mnogima činilo da je čitav sistem haotičan, bez strukture, bez odgovornosti i da funkcioniše tako da je vrlo teško studiranje dotjerati do kraja. Kvalitet nastave malo je kome bio u fokusu.
Situacija se u posljednjih desetak godina nešto promijenila, uglavnom na bolje, jer su mnogi fakulteti dobili savremene uslove za rad, a promijenio se, istini za volju, i odnos profesora, koji su počeli da shvataju da nisu neprikosnoveni. Neke dječje bolesti je i sistem preležao, pa se moglo preći i na ozbiljniji rad.
I bez obzira na sve probleme koje sistem ima, ne treba zaboraviti da u njemu rade i neki izuzetni pojedinci i naučnici, te posvećeni profesionalci.
Ali da to nije dovoljno i da je daleko od onog dokle su u međuvremenu stigli obrazovni sistemi širom Evrope, pokazala je i najnovija analiza koja je urađena u Vladi RS.
Situacija nije dobra, poručio je resorni ministar, a koliko su podaci poražavajući dobro se moglo očitati i na ozbiljnim i pokunjenim licima ostalih ministara dok su izlazili sa sjednice Vlade posvećene ovoj temi. Mnogi od njih, vjerovatno, nisu ni bili svjesni razmjera problema koji se vuku ili nagomilavaju sada već decenijama.
Pad broja upisanih studenata je samo logična posljedica svega što se za to vrijeme dešavalo u visokom obrazovanju i oko njega, ali i ignorisanja tih problema.
Došlo je vrijeme, međutim, da se ti problemi ne daju više ignorisati, jer ozbiljno prijete ne samo visokom obrazovanju, već i privredi i društvu. Mali i spori koraci više nisu dovoljni, a trenutno se samo možemo nadati da smo spremni i zreli za velike promjene.
Makar smo dočekali vrijeme u kome smo stvari nazvali pravim imenom.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu