Dok je u Srbiji ovakav “ghosting” postao standardni dio potrage za poslom na koji se kandidati žale samo na društvenim mrežama, u Kanadi i SAD on postaje ozbiljan zakonski prekršaj.
Provincija Ontario uvela je kazne koje dostižu i 100.000 dolara za kompanije koje ignorišu kandidate, dok američke savezne države nižu prijedloge zakona protiv “fantomskih oglasa”. Postavlja se pitanje može li se ovaj talas preliti na domaće tržište rada.
Dok čitate ovaj tekst, hiljade ljudi u regionu provjerava svoj mejl čekajući odgovor koji vjerovatno nikada neće stići. Pojam “ghosting-a” i “ghost poslova” postao je goruća tema u svijetu kao odgovor na frustraciju miliona radnika koji nikada ne dobiju povratnu informaciju nakon intervjua ili konkurišu na oglase za poslove koji zapravo ne postoje.
To je rezultiralo prijedlaganjem i donošenjem konkretnih zakona koji se bore protiv ove savremene pošasti kroz novčano kažnjavanje poslodavaca.
Glavni cilj ovih zakona je da primoraju poslodavce na transparentnost u dva ključna segmenta:
Zabrana lažnih oglasa: Mnoge kompanije drže aktivne oglase za poslove koje ne planiraju da popune (kako bi prikupile baze podataka ili stvorile privid rasta)
Obavezna povratna informacija: Zakoni predviđaju da poslodavac, nakon što obavi formalni intervju sa kandidatom, mora da ga obavijesti o ishodu (da li je primljen, odbijen ili je proces još u toku)
Lažni oglasi prikrivaju prave namjere
Kako je nedavno pisao Forbes, prema istraživanju ResumeBuilder.com iz 2024. godine, 40 odsto američkih poslodavaca je priznalo da je objavilo liste poslova bez namjere da ih popunjavaju.
Za one koji traže posao, to znači sate i sate provedene u apliciranju za poslove koji nisu stvarni, ali najviše zabrinjava što su ovi oglasi korišćeni za pravljenje baze podataka o biografijama kandidata, projektovanje imidža rasta kompanije ili za privlačenje saobraćaja na sajt.
Da stvar bude još gora, istraživanje je pokazalo da je sedam od deset menadžera za zapošljavanje reklo da vjeruje da lažne objave poslova mogu povećati moral, produktivnost, pa čak i prihod za njihove kompanije.
Upravo zbog toga, digla se svojevrsna revolucija protiv fantomskih oglasa koja je rezultirala prijedlozima zakona u više američkih država.
Nju Džerzi predlaže kazne do 5.000 dolara
U Nju Džerziju predložen je zakon koji bi kažnjavao poslodavce sa do 5.000 dolara ako višekratno ne obavijeste kandidate o statusu njihove prijave nakon intervjua. Takođe, zahtijeva se uklanjanje oglasa u roku od dvije nedjelje nakon popunjavanja pozicije.
Sa druge strane, Kalifornija razmatra zakon koji bi obavezao kompanije da u svakom oglasu jasno navedu da li se radi o realnom upražnjenom mjestu.
Na federalnom nivou postoji inicijativa pod nazivom “Truth in Job Advertising and Accountability Act” (TJAAA), koja nastoji da na nivou cijele SAD zabrani lažne oglase i uvede strože kazne za obmanjivanje kandidata.
Ontario oštro protiv obmane
Drakonske kazne za nesavjesne poslodavce pripremila je kanadska provincija Ontario.
Naime, Ontario je postao prva jurisdikcija u Sjevernoj Americi koja zakonski zabranjuje “ghosting” kandidata. Glavne odredbe su:
Obavezan odgovor: Poslodavci (sa 25 ili više zaposlenih) moraju obavijestiti svakog kandidata sa kojim su obavili formalni intervju o statusu njihove prijave
Rok: Odgovor se mora poslati u roku od 45 dana od intervjua
Drakonske kazne: Za ozbiljne i ponovljene prekršaje, kompanije se mogu suočiti sa kaznama do 100.000 kanadskih dolara (oko 72.000 USD).
Takođe, zakonom je propisana takozvana “AI transparetnost”. To u praksi znači obavezu kompanija da otkriju da li koriste vještačku inteligenciju (AI) za filtriranje kandidata. Ako vas “odbije” algoritam, kompanija bi po novim pravilima morala to da transparentno navede, a u suprotnom će se suočiti sa novčanom kaznom.
Poslodavci takođe moraju voditi pisanu evidenciju o oglasima za posao, prijavama, beleškama sa intervjua i komunikaciji sa svakim kandidatom čak tri godine.
Taj zapis mora biti dostupan u slučaju provjere usklađenosti ili istrage.
Gdje je tu Srbija?
Dok se na Zapadu uvode drakonske kazne, u Srbiji se ovo pitanje i dalje nalazi u sferi poslovne kulture i etike, a ne striktnih zakonskih sankcija.
Prema Infostudovom istraživanju o iskustvu kandidata u procesu zapošljavanja, već godinama unazad više od 80 odsto ispitanika navodi da nikada ili vrlo rijetko dobije bilo kakav odgovor nakon konkurisanja.
Povratnu informaciju najčešće dobijaju samo oni koji uđu u uži izbor ili naredne krugove selekcije, dok većina kandidata ostaje bez ikakvog odgovora.
Ovi rezultati ukazuju da je povratna informacija i dalje izuzetak, a ne pravilo na domaćem tržištu rada, izjavio je za medije nedavno Miloš Turinski iz Infostuda.
Iako nema zakonskih kazni, postoje mehanizmi koji vrše pritisak na poslodavce da prestanu sa ovom lošom praksom. Tako najveći portali za zapošljavanje u Srbiji omogućavaju kandidatima da ocijene proces selekcije.
Kompanije koje ne javljaju ishod dobijaju niske ocjene, što direktno utiče na njihov poslovni ugled. Takođe, društvene mreže još uvijek su jedan od poligona za otkrivanje neetičnih postupaka poslodavaca i njihovo javno targetiranje.
Dakle, u Srbiji fokus radnog prava još uvijek je primarno na zaštiti onih koji su već zaposleni (otkazi, plate, bolovanja), a prava kandidata u procesu selekcije i dalje je minimalno regulisana.
Do nekih krupnijih promjena, rastuća rasprostranjenost fiktivnih poslova i loše poslovne prakse nastaviće da proganjaju tržište rada i frustrira upravo one ljude kojima bi trebalo da služi.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.