Za Vaskrs, vlada vjerovanje, valja ustati rano ujutru, a ne otići na spavanje prije ponoći. Ukoliko bi se otišlo na spavanje prije ponoći, to bi značilo da će do narednog Vaskrsa osoba biti pospana i nesklona poslu. Ujutro se treba umiti vodom u kojoj su preko noći odstajali drenak, zdravac, bosiljak i crveno jaje, jer to donosi sreću, zdravlje i ljepotu.
U staro vrijeme, ispričala nam je Željka Despotović iz Kočićeva, gdje godinama organizuju vaskršnje igre, domaćice u posudu sa vodom u kojoj kuvaju i boje jaja, dodaju malo osvećene vodice iz vaskršnjeg posta. Prvo obojeno jaje se ostavlja na stranu do idućeg Vaskrsa i zove se “čuvarkuća”. Čuvarkuća se čuva i da bi se, ako počne grad, iznijela pred kuću. Ona, vjeruje se, zaustavlja ovu elementarnu nepogodu.
Odlazak u crkvu
Na Vaskrs porodica odlazi u crkvu na svetu vaskršnju službu, podsjeća Željka Despotović.
Za ovaj dan svaki ukućanin treba da dobije nešto novo od odjeće i obuće. Za odlazak u crkvu i svečani ručak oblači se najljepša odjeća.
U vaskršnjoj košarici od pletenoga pruća, oduvijek se nosila hrana na vaskršnji blagoslov u cvrkvu. Vaskrsu, centralnom prazniku ispovijedanja pravoslavne vjere, prethodi Veliki post od sedam sedmica i još četiri nedjelje prije, koje vjernike takođe bogoslužbenim poretkom pripremaju za najveći hrišćanski praznik.
Kad se iz crkve vrate kući, domaćin pali svijeću, uzima kadionicu i tamjan, okadi sve ukućane na molitvi, predaje kadionicu mlađem i ovaj potom kadi cijelu kuću. Poslije zajedničke molitve, ukućani ponovo jedni drugima čestitaju Vaskrs i sjedaju za svečano postavljenu trpezu.
Ljuske ofarbanih jaja, prepričala nam je Dragica Lendić iz Gradiške, jedno od mnogih vjerovanja, treba sitno smrviti da vještice u njima ne bi mogle da se prevoze preko vode. Dragica, sada stanovnica Doma za stare osobe svake godine pravi maštovite figure od vaskršnjih jaja.
– Na Vaskrs, prvo se jede kuvano vaskršnje jaje, a onda ostalo jelo. Toga dana, ako gost dođe u kuću, prvo se dariva farbanim jajetom, pa se onda poslužuje ostalim ponudama – podsjeća Dragica.
Veselje na utvaju
Miloš Milinčić, profesor i književnik iz Bajinaca kod Srpca, sjeća se da je oduvijek, u kućama, na stolu, bila puna košarica, veoma bogato i maštovito ukrašenih jaja.
Domaćin prvi uzima jedno jaje, a za njim svi ukućani. Tad nastane veselje i takmičenje čije je jaje najjače. Jaja se najprije tucaju vrh u vrh, a poslije šotku u šotku. Onaj ko razbije tuđe jaje uzima ga za sebe.
Djecu valja dotaći crvenim jajetom, priča Milinčić, da bi bila crvena i zdrava tokom godine. Na Vaskrs i danima poslije, djeca trče bajinačkim utvajem za stokom, igraju se i tucaju jajima. Najboljim tucačima, puni su džepovi jaja.
Vjenčići od maslačka
Nenad Babić iz Gradiške, svake godine, sa porodicom, suprugom i dvojicom sinova na Vaskrs, bere maslačak. Svi zajedno prave vjenčiće od ovog cvijeća.
Maslačak se smatra simbolom prevazilaženja svih poteškoća, sa posebnom snagom i ponosom. Simbol je uspješne borbe sa životnim izazovima.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu