Zbog toga je mnogi zovu i Strašna ili Stradalna nedjelja. U crkvi i narodu ustalilo se Strasna, kao izraz svjesnog Isusovog žrtvovanja za dobrobit drugih. Isus je znao da će umrijeti zbog svojih riječi i djela. Za početak, znati posljedice onoga što govorimo i radimo veliki je nauk.
Strasni ponedjeljak
Ovim danom počinje sedma nedjelja posta, koja se naziva velika ili strasna nedjelja. Po crkvenom predanju, naziv velika, ova sedmica je dobila zbog toga što je u ovoj nedjelji Isus Hristos učinio velika djela. Isus je uništio smrt, pobjedio grijeh i skinuo prokletstvo sa ljudskog roda, čime mu je otvorio put ka raju. Naziv „strasna“, ova nedjelja je dobila jer su u ovim danima pojačane molitve, bdenja, kao i post.
Na ovaj dan se strogo postilo, što je značilo da se jednom u toku dana okusi nešto sasvim malo poput vode ili kafe. Ove nedjelje je i stoka bila izložena postu. Karakteristično za ove dane je i to što se više ne čuje pjesma kao u cvjetnoj nedjelji niti se igraju kola. Razlog je Isusovo stradanje, koje će se desiti na Veliki petak. U ovim danima, se iz istog razloga, ljudi posebno posvećuju dobrim djelima.
Velika srijeda
Ovo je posljednji, puni, radni dan u nedjelji. Bilo je zabranjeno da žene šiju, baš kao i u cvjetnoj nedjelji. Takođe su ljudi nastojali da na ovaj dan stoku dobro obezbijede hranom, kako bi se u predstojećim danima posvetili prazničnim običajima. Ponegdje se i na veliku srijedu farbaju vaskršnja jaja.
Veliki četvrtak
Ovaj dan je u potpunosti posvećen ratarstvu. Svi radovi su zabranjeni osim sijanja bostana. Vjerovalo se da će lubenice, ako se posiju na ovaj dan, biti napredne. Takođe su rađene obredne radnje oko stoke, kako bi bila zdrava, jaka, kako bi se množila i davala mlijeko.
Veliki petak
Na ovaj dan, prema jevanđelju, desilo se veliko stradanje Isusa Hrista. Ovo stradanje se naziva još i iskupnina, jer je Isus time iskupio ljudske grijehe. Veliki petak se još naziva i „petak stradanja“, a podrazumijeva najstroži post. Na ovaj dan, i danas, farbamo vaskršnja jaja, ali postoji i niz običajnih radnji. Jedan od običaja je da se stočnoj hrani doda crveno jaje, kako bi stoka napredovala.
Velika subota
I na ovaj dan se ponegdje farbaju jaja. Vjeruje se da su jaja u trenutku Hristovog vaskrsenja postala crvena pa se zato ova boja najviše i koristi pri oslikavanju. Na veliku subotu se mijesi obredni kolač, koji se kiti bosiljkom i utisnutim slovom. Ovaj kolač je ukrašavan i jajima od kojih se jedno bijelo stavlja u sredinu, a njima se, na Vaskrs, djeca međusobno daruju.
Vaskrs
Postoji niz vjerovanja i običaja na ovaj dan, koji uključuju vaskršnja jaja, a vezani su za napredak, zdravlje i uspjeh. Glavni običaj u svim krajevim jeste tucanje jajima (razbijanje) koje ima, prije svega, takmičarski duh, jer ko pobijedi uzima jaje poraženog. Poslije sedam nedjelja posta, običaj je da djeca započnu mrs jajetom. Postoji još jedan običaj vezan za najmlađe, a to je da se djeca ujutru prvo protrljaju po licu crkvenim crvenim jajetom, kako bi bila zdrava i rumena.
Takođe se vjerovalo da je dobro da na ovaj dan ukućani obnove odjeću i obuću. Ponegdje se prvo bojeno jaje naziva čuvarkuća, pa je ono i čuvano cijele godine. Uglavnom su predstavljala zaštitu od bolesti i gradonosnih oblaka. Vjerovalo se da ovo prvo bojeno jaje, može da opstane tri godine i da bude „svježe“.
Vaskrs je trodnevna svetkovina, koja pored nedjelje obuhvata ponedjeljak i utorak. Na sam dan ovog „praznika nad praznicima“, običaj je da svoje prijatelje i porodicu pozdravite sa „Hristos vaskrse“, na šta vam oni odgovaraju „Vaistinu vaskrse“, piše Nova.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu