Prema procjenama 80.110 novih slučajeva raka među odraslim osobama od 20 godina naviše u SAD 2015. se može pripisati lošoj ishrani, kaže se u studiji koja je objavljena u časopisu JNCI Cancer Spectrum.
Ovo je jednako broju od 5,2 odsto invazivnih karcinoma koji su dijagnostifikovani odraslim Amerikancima u 2015. Godini – rekao je dr Fang Zhang, epidemiolog i nutricionista na Univerzitetu u Bostonu, koji je prvi autor studije i dodao da je ovaj postotak uporediv sa brojem karcinoma koji se povezuje s uticajem alkohola. Istraživači su procijenili sedam navika u ishrani: nizak unos povrća, voća, integralnih žitarica i mliječnih proizvoda, a visok nivo obrađenog mesa, crvenog mesa i zašećerenih pića.
Nizak unos integralnih žitarica je povezan s najvećim rizikom za rak u SAD, a slijede nizak unos mliječnih proizvoda, visoki unos obrađenih mesnih proizvoda, nizak unos povrća i voća, visok unos crvenog mesa i visoki unos zaslađenih pića.
Studija je uključila podatke o ishrani odraslih osoba u SAD između 2013. i 2016, kao i podatke o učestalosti raka u 2015.
Istraživači su upotrijebili komparativni model procjene rizika, koji uključuje procjenu broja slučajeva raka povezanih s lošom ishranom i pomogao je procjeni o tome koliko ishrana igra ulogu u razvoju karcinoma. Te procjene su dobijene korištenjem drugih studija koje su se bavile povezanošću ishrane i raka.
– Prijašnje studije pokazuju snažne dokaze da česta konzumacija obrađenog mesa povećava rizik od raka debelog crijeva, a isto važi za slabi unos integralnih žitarica – istakao je Zhang. Istraživači su došli do zaključka da je rak debelog crijeva najviše povezan sa slučajevima koji su povezani s ishranom, i to 38,3 odsto.
Kad su rezultati procijenjeni s obzirom na ishranu, slaba konzumacija integralnih žitarica i mliječnih proizvoda i konzumacija velike količine obrađenog mesa je doprinosila najvećem riziku od raka.
Takođe, muškarci od 45. do 64. godine, među kojima Afroamerikanci i Hispanoamerikanci su imali najveću učestalost karcinoma povezanih s ishranom u poređenju s drugim grupama.
Studija je bila ograničena u nekim aspektima, među kojima i u tome da podaci nisu mogli pokazati kako je učestalost karcinoma povezana s životnom dobi.
Jako obrađena hrana čini sve veći udio u svjetskoj ishrani. Studija iz 2016. godine je otkrila da 60 odsto kalorija u ishrani prosječnog Amerikanca dolazi od ovakve hrane, a studija iz 2017. je otkrila da je tako u ishrani polovine Kanađana. U ishrani stanovnika Ujedinjenog Kraljevstva postotak je bio oko 50 odsto, a sve veći dio svijeta u razvoju počinje se hraniti na ovaj način.
Moguće se zaštititi od razvoja karcinoma izbjegavanjem jako obrađene hrane i umjesto nje jesti organsku hranu, pokazuju istraživanja.
Ljudi koji često jedu organsku hranu smanjili su njihov ukupni rizik od razvoja raka, kaže se u studiji iz naučnog časopisa JAMA Internal Medicine. Preciznije, oni koji su najviše jeli organsku hranu su imali veću vjerovatnoću da izbjegnu ne-Hodgkinov limfom i rak dojke koji se pojavljuje u postmenopauzi od onih koji rijetko ili nikad ne jedu organsku hranu.
Dodatno, prema studiji objavljenoj u istom časopisu imamo 14 odsto veći rizik od rane smrti sa svakim unosom od 10 odsto količine jako obrađene hrane koju jedemo.
– Ljudi danas traže brza rješenja, pa jedu više obrađene hrane – kaže Nurgul Fitzgerald sa Univerziteta Rutgers.
Kod izbora hrane, ljudima je okus glavni faktor odabira, ali važni su im i cijena i puna pripremljenost, koja je na vrhu liste: uzmi i jedi, već je sve gotovo, piše CNN, prenosi Jutarnji.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu