Ocjenjuju to za Srpskainfo ekonomisti sa kojima smo razgovarali o tome šta donosi novi dokument o zajedničkim socioekonomskim reformama koje su usvojile vlasti oba entiteta, nazvan i Reformska agenda dva.
Među ključnim reformama navedenim u tom dokumentu je, naime, i potreba da se javna preduzeća oslobode stega politike, a poveća i njihova transparentnost. Naši sagovornici, međutim, vjeruju da je to u BiH nemoguća misija.
Isključivanje politike iz javnih preduzeća može biti na papiru, ali to nikada neće biti riješeno i ne treba se zavaravati oko toga. Treba biti realan i reći da javna preduzeća služe baš da bi se politički povezivali određeni subjekti i partije, kako bi pronašli neke svoje interese u tim preduzećima i ne treba očekivati da će se to iskorijeniti i da neće politika biti upletena u javna preduzeća. U takva obećanja nam je, zaista, teško povjerovati i realno je to nemoguće – kaže Predrag Duduković, ekonomista Udruženja SWOT.
I sve ostale mjere koje predviđa novi dokument su, kaže, ono što bi kod nas trebalo uraditi, ali ujedno i priča koju slušamo već deceniju – rasterećenje privrede, reforma javne uprave i preduzeća, smanjene dugova zdravstva…
– Međutim, to što se navede u dokumentu se gotovo nikako ne provodi u praksi i tu je u suštini naš najveći problem. Određene pomake imamo u oblasti digitalizacije i kada je u pitanju poreska reforma i obrazovanje, ali to nije dovoljno – kaže Duduković.
Ekonomisti ocjenju i da je korist koju su građani do sada imali od prve Reformske agende u BiH zanemariva, a slično se konstatuje i u novom reformskom dokumentu.
– Jasno je da većina građana tek treba da osjeti efekte poboljšanja, te da je potrebno učiniti još mnogo toga u kontekstu podrške nedovoljno velikom i jakom privatnom sektoru u zemlji. Vrijeme ističe, a lista izazova je i dalje dugačka – navodi se u dokumentu.
Ekonomista Zoran Pavlović objašnjava da je to tako jer su vlasti reformsku agendu doživjele isključivo kao birokratski posao i obavezu prema EU, dok se ne razmišlja puno o tome zašto se to radi.
– Kako iz javnih preduzeća izbaciti politiku, ako je njihova podjela po principu plijena partija, koje na direktorske pozicije postavljaju svoje ljude? To nema veze sa korporativnim sistemom upravljanja gdje se vlasnici, u ovom slučaju država, mogu imenovati u upravne odbore, a onda oni zapošljavaju najbolje menadžere, da te kompanije posluju na najbolji način.
Kod nas umjesto toga postoji podjela plijena, pa u javnim preduzećima zapošljavamo zaslužne partijske kolege, a onda gledamo i načine da imamo i finansijsku korist, a kakvi su rezultati poslovanja i obavljanja funkcija, uopšte nije bitno – zaključuje Pavlović.
Napravili trećinu poreskog duga
U BiH ima više od 550 preduzeća u javnom vlasništvu koja zapošljavaju oko 80.000 ili oko 11 odsto svih zaposlenih u zemlji. Istovremeno, oko jedna trećina procjenjenih ukupnih poreskih dugovanja su dugovi javnih preduzeća, uglavnom neplaćenih doprinosa za penzijske i zdravstvene fondove, dok je većina javnih preduzeća u neizvjesnoj finansijskoj situaciji.
Ovakvo stanje uzrokuje poremećaje na tržištu i neadekvatnu raspodjelu privrednih resursa, navodi se u dokumentu “Zajedničke socioekonomske reforme za period 2019-2022. godina”.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu