Društvo

Sve u cilju smanjenja gužvi: Aerodromi u BiH uvode VELIKU PROMJENU

Putnici na međunarodnim aerodromima u Bosni i Hercegovini – Sarajevo, Mostar i Banjaluka – uskoro bi trebali dobiti opciju elektronske kontrole putnih dokumenata (tzv. e-gejt).

aerodrom Banjaluka
FOTO: ŽELJKA KNEŽEVIĆ/RINGIER

Ovim potezom značajno će se ubrzati procedura prelaska granice i smanjiti gužve.

Projekat je inicirala Agencija za identifikaciona dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka BiH (IDDEEA), a u prethodnom periodu održan je radni sastanak u Banjaluci na kojem su učestvovali i predstavnici Granične policije BiH, BHANSAe te međunarodnih aerodroma Sarajevo, Mostar i Banjaluka, rekli su iz Međunarodnog aerodroma Sarajevo.

Tema sastanka bila je “Uvođenje automatizovanih sistema kontrole granica – ABC ili e-Gejt”, što podrazumijeva kontrolu putnih dokumenata, tj. pasoša. Predstavljeni su tehnički aspekti projekta, a dogovoreno je i formiranje timova koji će raditi na izradi pilot-projekta i pripremi aplikacije za finansiranje iz fondova Evropske unije.

– Prema dogovorenim nadležnostima, Aerodrom Sarajevo će obezbijediti sve tehničke preduslove za postavljanje opreme, uključujući instalacije i prilagođavanje prostora, dok će nabavka i integracija uređaja sa IDDEEA sistemom biti u nadležnosti Granične policije BiH – navode iz Aerodroma Sarajevo.

Uprava Aerodroma ističe da je povećanje protočnosti putnika i smanjenje gužvi njihov strateški interes, te će, u skladu s prioritetima i raspoloživim sredstvima, razmotriti i mogućnost sufinansiranja nabavke uređaja.

Na početku samo za državljane BiH

– E-gejt uređaji bi u početnoj fazi bili dostupni za državljane Bosne i Hercegovine, a kasnije se očekuje njihovo proširenje i na strane državljane. Prolazak kroz ovakav sistem traje između 15 i 30 sekundi, dok klasična pasoška kontrola može potrajati i nekoliko minuta, naročito u vrijeme najvećih gužvi. Time se ne samo smanjuju redovi, već se i rasterećuje rad graničnih službenika, koji se mogu usmjeriti na složenije sigurnosne provjere, dodaju sa Sarajevskog aerodroma – kažu dalje.

Automatizovana pasoška kontrola odavno je standard na velikim evropskim aerodromima poput Frankfurta, Pariza ili Amsterdama, gdje hiljade putnika dnevno koriste e-gejt kako bi ubrzali prolazak kroz granicu. U regiji, takvi sistemi već funkcionišu na aerodromu u Zagrebu, a slično rješenje je uvedeno i u Beogradu, gdje domaći državljani i putnici iz zemalja EU mogu brzo obaviti kontrolu.

Bosna i Hercegovina uvođenjem ovog sistema pravi važan iskorak ka usklađivanju s praksama EU i procesom digitalizacije javnih usluga. To je posebno važno u kontekstu evropskih integracija, jer podizanje sigurnosnih i tehničkih standarda u aviosaobraćaju spada među zahtjeve koje BiH mora ispunjavati na putu ka članstvu u Uniji.

Pročitajte još

Statistika dodatno ide u prilog potrebi za modernizacijom. Samo na Međunarodnom aerodromu Sarajevo, u prvih sedam mjeseci ove godine, zabilježeno je više od 1,2 miliona prevezenih putnika, dok Aerodrom Banjaluka i Aerodrom Mostar bilježe kontinuirani rast, posebno nakon uvođenja novih linija i dolaska niskotarifnih kompanija.

Iz Aerodroma Sarajevo naglašavaju da su sva tehnološka unapređenja od velikog značaja za razvoj i konkurentnost na regionalnom tržištu. BiH bi ovim projektom mogla značajno unaprijediti međunarodni imidž svojih aerodroma, naročito u vrijeme kada broj putnika raste, a očekivanja u pogledu brzine i kvaliteta usluga postaju sve veća.

Automatizacija, kažu, ne samo da putnicima štedi vrijeme, već predstavlja i garanciju da će sigurnosni standardi biti podignuti na viši nivo. Podsjećaju da su nedavno pustili u rad novi sistem automatskih vrata za kontrolu putnih karata, koji je već omogućio brži prolazak putnika do pasoške i sigurnosne kontrole, smanjio gužve i poboljšao ukupno iskustvo putovanja. Uvođenje e-gejt sistema za pasoše bio bi, kako ocjenjuju, logičan nastavak tog procesa modernizacije.

U praksi, automatizovana pasoška kontrola predstavlja dvostruku korist, olakšava putnicima putovanje, dok istovremeno jača sigurnosni sistem jer je integrisana s bazama podataka i modernim metodama provjere identiteta.