Po njezinim riječima, radi se o globalnom problemu na koji upozoravaju Ujedinjeni narodi i UNICEF, a podaci MUP-a Hercegovačko-neretvanske županije i “sigurnih kuća” koje djeluju na području BiH govore da ni nas nije zaobišao taj fenomen, piše Avaz.
– Pandemija je dovela do niza stresova što pogoduje da ovisnici prodube svoju ovisnost, a često to uključuje i da budu nasilniji prema okolini, najčešće prema članovima svoje porodice. Ograničenje vanjskih aktivnosti dovelo je da se više vremena provodi u kući s bližnjima, a u slučaju disfunkcionalnih porodica to, nažalost, rađa više prilika za ispoljavanje frustracija koje poprimaju oblik verbalnog nasilja, a ponekad i fizičkog nasilja – kazala je Vučina.
Kako se epidemiološka slika na terenu mijenjala od početka pandemije do danas tako se mijenjao i odnos ljudi prema tom problemu.
– Na početku je većina ljudi bila u određenoj mjeri zastrašena i uznemirena te se pridržavala propisanih mjera iz razloga što je pandemija došla iznenada, malo se znalo o korona virusu, a posebno zabrinjavajuće se činilo to da se jako brzo prenosi – kaza je psihologinja.
Opuštanje stanovništva
Međutim, s poboljšanjem situacije tokom ljeta došlo je do opuštanja među stanovništvom.
– Dio ljudi nije shvatio da je bolja situacija ljeti bila i rezultat ranije provedenih ekstremnih mjera poput “lokdauna”. U tom trenutku nastupilo je podcjenjivanje situacije i samog uticaja korona virusa na ljude i svakodnevni život. Dio ljudi, nažalost, negira pandemiju od početka i ne pridržava se propisanih mjera što je posljedica svojevrsne indoktrinacije. Međutim, kod nekih je dominantno korištenje negiranja i izbjegavanja kao načina suočavanja sa stresom što je odraz nepostojanja kapaciteta da se na primjereniji način nose sa situacijom. Oni odgovorniji su s pogoršanjem zdravstvene situacije prihvatili ponovno uvođenje strožih mjera zaštite i pridržavaju ih se – istaknula je Vučina.
Ona je istaknula kako su ljudi na početku pandemije psihološku pomoć najviše tražili putem kriznih telefonskih linija te značajno manje uživo.
– U zadnje vrijeme ljudi su se ponovo počeli u većoj mjeri obraćati psiholozima kao što su i radili prije početka pandemije. Psihoterapija se provodi uživo, ali i onlajn, putem određenih platformi. Posljednjih godina generalno je manja stigma kada je u pitanju traženje psihološke pomoći – kazala je.
Benefiti psihoterapije
Vučina je istaknula kako je vrlo važno što su ljudi sve svjesni prednosti psihoterapije, posebno u vrijeme krize.
– Za razliku od ranije kad su se uglavnom obraćali psihijatrima i uzdali samo u pomoć lijekova, danas se ljudi sve više obraćaju psiholozima i psihoterapeutima. Sve je bolja informisanost o koristima psihoterapije, ali i o dostupnosti sve većeg broja psihologa i psihoterapeuta na području Hercegovine i čitave BiH. Ovo je posebno važno u vremenu krize te kad su ljudi izloženi pojačanom stresu, a neki i traumama – istaknula je predsjednica Podružnice psihologa Hercegovina.
Naglasila je kako se ljudi ne javljaju isključivo zbog korona virusa već se javljaju zbog problema i poteškoća zbog kojih su se i inače javljali:
– Pandemija je izazvala dodatni stres u njihovom životu u kojem već postoje neki drugi stresovi koji potiču od bračnih problema, obrazovnih problema, problema u odnosu s vršnjacima i prijateljima, poslovnih problema, zdravstvenih problema poput hroničnih bolesti i slično.
Kraj se ne nazire
Kraj pandemije i rješenje za nju još se ne nazire, a Vučina ističe kako kovid-19 u potpunosti mijenja načina života, dovodi do ugrožavanja egzistencije značajnog broja ljudi i utiče na njihovo mentalno zdravlje.
– Radnici u zdravstvenom sustavu u značajnoj su opasnosti od “sagorijevanja” te sekundarne traumatizacije. Uzimajući sve navedeno u obzir, u sljedećem razdoblju može se očekivati da će se centri za mentalno zdravlje suočiti s još većim prilivom pacijenata i da će biti prebukirani kao i kovid odjeli – kazala je na kraju razgovora doc. dr. sc. Tea Vučina, predsjednice Podružnice psihologa Hercegovina.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu