Kako je poznato satelit će nositi dva instrumenta, jedan namijenjen snimanju Sunca u rendgenskom zračenju i to tokom očekivanog maksimuma Sunčeve aktivnosti u njegovom ciklusu koji traje oko 11 godina. Drugi je kamera namijenjena za optičko snimanje Zemljine površine, i naravno Srbije. Tako će satelit dati prve snimke Srbije iz svemira.
Luka Popović, direktor Astronsmke opservatorije Beograd, otkriva da se radi o malom satelitu, takozvani KjubeSat (CubeSat), koji ima uobičajeno ima kockasti oblik dimenzija oko 10 tak centimetara u visini, širini i dužini.
– Razradili smo idejni projekt koji zahtijeva da satelit bude sastavljen od tri jedinice (3U) i da težina bude do oko 5 kilograma. Razlog što se radi sa takvim jedinicama je standardizacija kod izrade malih satelita kako bi i lansiranje bilo jednostavnije. Oni se pakuju u rakete koje mogu da ponesu više ovakvih satelita odjednom do orbite oko Zemlje. Cilj misije je da ispita visokoenergetsko zračenje u maksimumu aktivnosti, a koje se ne može mjeriti sa Zemljine površine, pošto je (na sreću po živi svijet na Zemlji) ono apsorbovano u zemljinoj atmosferi. Pored toga ispitivaćemo i koliko Sunčevo zračenje utiče na dugovječnost ovakvih satelita i njegovu funkciju, što do sada nije dovoljno ispitano – kaže Popović.
Lansiranje 2025. godine
Satelit se šalje u nisku orbitu oko Zemlje, a plan je da prvi srpski bude lansiran u prvoj polovini 2025. godine.
– Srbija je, ipak, jako daleko od toga da ima svoj lansirni sistem, pa će ovaj dio biti praktično kupljen kao usluga od najboljeg ponuđača. U Evropi to može biti Francuska, Rusija, a izvan granica našeg kontinenta tu uslugu nude i Kina, Indija, SAD i još neke države. Ideja da se pronađe najbolja ponuda za lansiranje, što može biti i kroz projekte saradnje sa inostranim partnerima i slično. Konkurisali smo za projekat bilateralne saradnje sa Kinom, sa kolegama koji se bave kosmičkim tehnologijama. Ako bude mogućnosti za lansiranje ovog satelita u okviru slične saradnje iskoristićemo je – govori Popović.
On ističe da jedan ovako složen poduhvat zahtijeva multidisciplinarni tim. Čine ga astronomi i matematičari sa Astronomske opservatorije i Matematičkog fakulteta, inženjeri sa Mašinskog fakulteta i fizičari sa Instituta za fiziku.
– Tim vođen profesorom Dušanom Marčetom sa Katedre za astronomiju Matematičkog fakulteta je uradio prvu fazu koja se sastoji u osmišljavanju naučnog cilja i određivanju potrebnih tehničkih osobina satelita. Projekat, odnosno satelit ima radni naziv MOZAIK ( kao skraćenica od engleskog “Multpurose Academic Cubest” – višenamenski akademski kjubisat). U drugoj fazi očekujemo da se više uključe inženjeri sa Mašinskog i Elektrotehničkog fakuletat, a ideja je da budu uključeni i doktoranti iz ovih oblasti – navodi profesor Popović.
U orbiti će biti dvije godine
Prema riječima prof. dr Milana Stojanovića, prosečni životni vijek ovakvih satelita je oko dvije godine. Obzirom da bi “Mozaik” trebao da bude u orbiti za vrijeme maksimuma Sunčeve aktivnosti moguće da boravak u orbiti bude i kraćeg vijeka.
– No bez obzira na dužinu života ovog satelita, najbitnije je da svi instrumenti rade i da imamo dobru komunikaciju sa satelitom, pošto je ovo ujedno i eksperiment kojim će se ispitivati uticaj Sunčevog zračenja na satelit i njegovu stabilnost. Aktivnost Sunca nekada može biti takvog obima da može djelimično ili potpuno onemoguće satelita. Nadamo se da će podaci sa ove misije doprinijeti boljem razumijevanju rada satelita u vrijeme maksimuma Sunčeve aktivnosti – ističe dr Stojanović, pišu Novosti.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu