Pitali smo etnologa Snežanu Ašanin da nam malo više približi simbol slavske svijeće i zbog čega je neizostavna na trpezi.
– Slavska svijeća ima vrlo značajnu ulogu. Ono što znamo je da se pravi od voska, ali čak i to je povezano sa vjerovanjima. Dakle, pravi se od voska, što predstavlja nešto najčistije i najsvetije, njega proizvode pčele. Zbog toga, ona se smatraju kao posebna bića – rekla je Snežana.
– Pčele u srpskoj tradicionalnoj kulturi nikada nisu svrstavana u red životinja i insekata, već u neka uzvišenija bića. Tako da svijeća ima ulogu da simbolizuje sunce, napredak i zdravlje. Gori u ime svetog zaštitnika kog proslavljamo, a žar vatre je tu da tjera sve loše i nečiste sile – navodi Snežana.
Slavska svijeća se pali kao jedan od obilježja da je slava počela. Dokle god ona gori, domaćin, kao glava kuće, ne sjeda. Kako etnolog navodi, dok svijeća gori, domaćin ima ulogu da motri na goste i služi ih.
Ranije su slave smatrane veoma bitnim socijalnim aspektom u našem društvu. Ljudi bi tada nalazili vremena da se druže, s obzirom da se u ovo vrijeme završavala sezona poslova i radova na poljima i imanjima. Ali, nije to bila samo prilika za druženje, komentarisanje trenutnih dešavanja u komšiliku i svijetu, pjevanje i prilika za dobru gozbu.
To je nekada bio i dan kada su se djevojke, koje su stasale za udaju, mogle da se na neki način dokažu da su dobre domaćice i vrijedne. Zato, pored domaćina, na slavi je kćerka kuće bila isto zadužena za služenje gostiju. U to ime, na slavu su mogle da dođu i porodice koje su zainteresovane za tu djevojku i da ponude brak, kako Snežana objašnjava.
Slavska svijeća se gasi vinom i to onda, kada se slava završi, tačnije kada svi gosti odu. Kada dođe momenat da se svijeća ugasi, iz poštovanja prema svecu i domaćinu koji je dobro pripremio slavu, gosti ustaju i prekrste se nakon što se plamen ugasi. Ustajanje je znak poštovanja, ali i zahvalnosti svecu na okupljanju, gozbi i zaštiti porodice.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu