A ako ste se ikada pitali da li vino prija ili škodi vašem zdravlju, evo šta treba da znate prije nego što otvorite sljedeću bocu.
Najzdravije je suvo bijelo vino ili bilo koje vino koje se uzgaja u hladnijim klimama jer ima manje šećera i alkohola, kaže Debi Petitpejn, registrovani dijetetičar i portparol Akademije za ishranu i dijetetiku. A evo i zašto, prema USA Tudaj.
Prije svega, neka vina sadrže ostatke šećera ili prirodne šećere zaostale od fermentacije grožđa. Druga, poput desertnih vina, imaju dodate šećere.
Sljedeći ključni faktor je alkohol, što je još jedan izvor koncentrisanih kalorija u vinu. Pošto vino ne nudi mnogo hranljivih materija osim ovih kalorija, poželjećete da potražite vino sa nižim sadržajem šećera i alkohola.
Zdravije konzumiranje vina
Smjernice o ishrani za Amerikance ne preporučuju više od dva pića dnevno za muškarce i ne više od jednog pića dnevno za žene. Suva bijela vina imaju manji procenat i kalorija i alkohola u sebi.
Čak i gdje je vino nastalo čini ozbiljnu razliku. Topliji regioni omogućavaju dužu sezonu rasta, tako da grožđe postaje zrelije prije nego što se ubere. Od njega se pravi vino sa većim sadržajem šećera i alkohola. Nekoliko primjera vinskih regiona hladne klime su dijelovi sjeverozapada Pacifika, sjeverna Francuska, Njujork, Čile, Mađarska, Novi Zeland, sjeverna Italija, Južna Afrika, Austrija, Njemačka i sjeverna Grčka i Makedonija, navodi Vine Foli.
Osim pametnih izbora vrste, postoji još nekoliko načina da pijete vino na najzdraviji mogući način. Možete da probate bezalkoholno vino ili ako već pijete više čaša, mijenjajte naizmjenično alkoholno i bezalkoholno piće. Ili, pak, pretvorite svoje vino u špricer.
– Dodavanje sodu ili gaziranu vodu donekle razblažujete svoje vino, čime dobijate veću količinu pića, ali bez dodatnih kalorija i alkohola – ističe Petitpejn.
Da li je vino dobro za vas?
Istraživanja o prednostima i rizicima umjerene konzumacije vina su u toku. Neke studije pokazuju potencijalnu vezu između crnog vina i dugovječnosti i između umjerenog unosa alkohola i kognitivnih funkcija. Druge, pak, pokazuju da svaki nivo unosa alkohola negativno utiče na naše zdravlje.
Jedno je sigurno – ljekar vas nikada neće ohrabriti da počnete da pijete zbog zdravstvenih koristi. Recimo, istraživanja pokazuju da nijedna količina alkohola nije bezbjedna tokom trudnoće, kao i da prekomjerna upotreba alkohola može da izazove ili pogorša oko 200 različitih vrsta bolesti.
Međutim, postoji i jedan antioksidant koji se nalazi u crvenom vinu – tzv. resveratrol, koji potiče iz kožice grožđa i ima antiinflamatorna svojstva. I neka druga vina ga sadrže. Takođe je prisutan u hrani kao što su kora paradajza, čokolada i kikiriki.
– Morali biste da pijete puno crnog vina da biste imali blagotvorne efekte na svoje zdravlje, tako da (preporučena) jedna čaša crnog vina dnevno neće pružiti dovoljno – otkriva dijetetičar Aleks Aldeborg.
Nedavna istraživanja objavljena u BMC Medicine pokazala je da konzumacija alkohola može imati i pozitivne i negativne efekte na rizik od kardiovaskularnih bolesti (KVB). Istraživanja je primjetila metabolite, nusproizvode metabolizma supstance koje mogu da posluže kao znaci bolesti. Od 60 posmatranih, sedam metabolita povezalo je dugotrajnu umjerenu konzumaciju alkohola sa povećanim rizikom od KVB.
Ova istraživanja je samo jedan dio slagalice koji pomaže da se sazna o uticaju alkohola na ukupno zdravlje. A drugi dio neophodne slagalice je da se otkrije koliko koristi dolazi od alkohola, a koliko od biljnih hranljivih materija tokom procesa fermentacije grožđa.
– Vjerovatno postoji prekretnica na kojoj malo može da zaštiti zdravlje nekih ljudi, ali previše vodi zdravlje u potpuno pogrešnom pravcu – zaključuje Petitpejn.