MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko sedam sati u minusu 0,8 odsto i zaronio na najniži nivo od novembra prošle godine.
Pritom je japanski Nikei indeks skliznuo 0,2 odsto, dok su cijene dionica u Šangaju, Australiji, Južnoj Koreji i Hong Kongu pale između 0,3 i 1,1 odsto.
Tako azijska tržišta prate jučerašnji pad Volstrita, drugi dan zaredom. Dov Džons oslabio je 0,75 odsto, dok je S&P 500 skliznuo 0,85, a Nasdak indeks 0,96 odsto.
Ulagače je juče pokolebao predsjednik američke centralne banke Džerom Pauel, koji je na jednom poslovnom skupu rekao da su bankari FED oprezni po pitanju monetarne politike, nakon agresivnog povećanja kamata prošle godine, ali da bi zbog snažne privrede i tržišta rada kamate mogle biti dodatno povećane.
– Ulagači su se nadali da će Pauel signalizirati da je FED završio s povećanjem kamata, no on je praktično poručio da će trebati dodatno povećati kamate ako se inflacija zadrži na povišenim nivoima – kaže Oliver Purš, potpredsjednik u Veltspir advajzors.
Zbog toga su se prinosi na američke 10-godišnje državne obveznice, prvi put nakon 16 godina, jutros probili iznad razine od pet odsto.
To negativno utiče na berze jer viši prinosi na obveznice smanjuju privlačnost dionica, s obzirom na to da ulagačima nude solidne prinose bez ikakvog rizika.
Azijski ulagači nisu skloni riziku i zbog toga što strahuju od eskalacije sukoba između Izraela i Palestinaca.
U takvim okolnostima ulagači se povlače iz rizičnijih investicija, kao što su dionice, i traže utočište za svoj kapital u investicijama koje se smatraju sigurnijima u nesigurna vremena, kao što je zlato.
Zbog toga se cijena unce zlata na azijskim tržištima kreće blizu najvišeg nivoa u dva mjeseca, oko 1.980 dolara.
A na valutnim je tržištima vrijednost dolara prema korpi valuta pala.
Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se jutros oko 106,35 poena, dok je juče u ovo doba iznosio 106,60 poena.
Pritom je kurs dolara prema japanskoj valuti porastao s jučerašnjih 149,75 na 149,85 jena.
Američka je valuta oslabila u odnosu na evropsku, pa je cijena evra dostigla 1,0575 dolara, dok je juče u ovo doba iznosila 1,0540 dolara.
Cijene su nafte, pak, porasle, pa su na putu dobitaka drugu sedmicu zaredom. Cijena barela na londonskom tržištu porasla je jutros 0,93 odsto, na 93,25 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 1,25 odsto, na 90,50 dolara, piše SEEbiz.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu