Jedno od objašnjenja je činjenica da, zbog hladnog vremena i sve kraćih dana, sve manje boravimo na čistom vazduhu. Zatvaramo se u topli dom i manje ga provjetravamo, a vazduh koji udišemo je suv.
S druge strane, niže temperature i veća vlažnost vazduha čine povoljne uslove za razmnožavanje virusa i bakterija. Ali, osim toga, sezonske kao i svaka nagla promjena vremena, imaju značajan uticaj i na naš imunološki sistem.
Evo šta se još događa u našem organizmu u periodima nižih temperatura.
Niža količina vitamina D u organizmu
Većina nas je upoznata s činjenicom da vitamin D utiče na metabolizam i zdravlje naših kostiju, ali vam možda nije toliko poznato da je on potreban i za urednu funkciju našeg imuno sistema.
Naime, ćelije našeg imuno sistema (T-limfociti, B-limfociti i antigen prezentirajuće ćelije) imaju receptore za vitamin D, a studije su dokazale kako snižene količine D vitamina u organizmu dovode do povećanja učestalosti infekcija, posebno respiratornih. Vitamin D unosimo hranom, ali, nakon izlaganja UV B svjetlu, proizvodi ga i naša koža (na to utiče podneblje, godišnje doba, upotreba kreme za sunčanje i pigmentacija kože).
U zimskih mjesecima se više zadržavamo u zatvorenim prostorima, pa smo manje vremena izloženi ionako ograničenoj količini sunčeve svjetlosti. Uz to je, zbog niskih temperatura, većina naše kože stalno pokrivena i time predstavlja dodatnu prepreku za našu vlastitu proizvodnju vitamina D.
Neka istraživanja pokazuju da smanjenje proizvodnje kreće već u avgustu, pada na najniže vrijednosti u novembru i tako ostaje sve do marta. Rezultati novije studije s londonskog Univerziteta “Queen Mary” pokazali su da dodaci vitamina D mogu da pomognu u sprečavanju akutnih infekcija disajnih puteva, kao što su npr. prehlade.
Povećano lučenje melatonina
Melatonin osim što podstiče spavanje, ima i važnu ulogu u održavanju dobrog imuniteta. To je hormon koji se postepeno stvara u žlijezdi u našem mozgu. Na njegovo izlučivanje utiče dnevni ciklus izmjene svjetla i mraka, čija se mjera mijenja i sezonski, tokom godine. Kratki period trajanja dnevne svjetlosti, kao i niske temperature vazduha, podsticaj su za proizvodnju melatonina.
Iz tih se razloga, uključujući naše ograničeno kretanje van zatvorenih prostora, u zimskom periodu izlučuje znatno veća količina melatonina nego ljeti. Više količine melatonina zimi predstavljaju prirodni način odbrane organizma tokom najrizičnijeg perioda za naše zdravlje i svojim djelovanjem.
Melatonin, kao snažan regulator našeg imuno sistema, smanjuje upalu, a stimuliše specifične imunološke odgovore. Drugim riječima, svaka neprospavana noć ili sat sna manje od preporučenih sedam sati, moglo bi da bude posljedica za naš imunitet.
Niže temperature podstiču razmnožavanje rhinovirusa
Temperature blizu nule nisu idealno okruženje za klice, međutim temperatura u našem nosu tokom jesenjih i zimskih mjeseci jesu.
Naime, u tim periodima godine, pod uticajem niske spoljašnje temperature vazduha, temperatura u početnom dijelu našeg disajnog sistema padne značajno ispod naše tjelesne temperature. Studije pokazuju kako je povoljna temperatura za razmnožavanje rhinovirusa, uzročnik skoro svake druge prehlade, ona ispod 37 Celzijusa, a prosječna temperatura u našim nozdrvama zimi iznosi 33 Celzijusa. Tim finskih stručnjaka potvrdio je kako su samo 3 dana nižih temperatura i manje vlage u vazduhu bila dovoljna za značajan porast broja infekcija disajnih puteva.
Ključnu razliku između stabilnog i ugroženog imuno sistema čine naše životne navike. Idemo li na vrijeme da spavamo, hranimo li se raznoliko i jesmo li fizički aktivni samo su neka od važnih pitanja pomoću kojih možemo da procijenimo da li brinemo za zdravlje i snagu našeg odbrambenog sistema.
Nažalost, često se prekasno sjetimo da posvetimo više vremena i pažnje našem imunitetu. Najčešće se toga sjetimo već na korak do kreveta ili kad obolimo. Iako su i tada zdrave životne navike važne za brži oporavak, još je važnije pravovremeno liječenje simptoma. Jesenje i zimske bolesti disajnih puteva poput prehlade i gripe, uz pun nos, kašljanje i bol u grlu, znaju da budu popraćene glavoboljom i prolaznim bolovima u mišićima i zglobovima, piše Žena Blic.
7 savjeta za prirodno jačanje imuniteta
Ipak, uvijek je bolje spriječiti nego liječiti. Kako biste smanjili šansu za zarazu i ojačali svoj imunitet na vrijeme po povratku u školske klupe i kancelarije, razmislite šta biste od ovih predloga mogli da usvojite.
Prestanite da pušite
Pušenje duvana jedan je od vodećih zdravstvenih rizika širom svijeta. Nikotin, na primjer, nije samo neurotoksin, već je i imunosupresivan. Drugim riječima, nikotin smanjuje učinkovitost i reaktivnost imunološkog sistema.
Povećajte unos voća i povrća
Nedostatak određenih mikronutrijenata poput gvožđa, bakra i folne kiseline, kao i vitamina A, B6, C i E može da uzrokuje manju proizvodnju bijelih krvnih zrnca koji su ključni za efikasne i pravovremene imunološke reakcije.
Fizički se aktivirajte
Tokom i nakon fizičkih aktivnosti telo ispušta protivupalne molekule i povećava cirkulaciju limfocita što smanjuje učestalost oboljevanja od virusnih bolesti, kao i težinu simptoma.
Održavajte zdravu težinu
Prekomjerna količina masnog tkiva može da našteti imunitetu. Masne ćelije su odgovorne za lučenje upalnih proteina koji, kada ih je previše u opticaju, s vremenom mogu smanjiti osjetljivost imuniteta na “uljeze”.
Spavajte dovoljno
Kvalitetan san od najmanje sedam sati ključan je za održavanje dovoljne količine melatonina u tijelu, čime pomažete normalnom radu imuno sistema.
Pazite na higijenu ruku
Redovna higijena ruku može da smanji oboljevanje od infekcija probavnog sistema za 31 odsto, a od infekcija disajnog sistema za 21 odsto.
Držite se što dalje od stresa
Psihološki stres ima jasan negativan učinak na imunološke reakcije od upala i zaceljivanja do razvoja raka i autoimunih bolesti kao i reakcija na vakcine.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu