Kuba je regrutovala Montesovu za špijuniranje 80-tih godina prošlog vijeka, od 1985. do 2001. godine bila je zaposlena u Odbrambenoj obaveštajnoj agenciji Pentagona kao analitičar.
Na kraju je promovisana u glavnog analitičara Kube Odbrambeno-obaveštajne agencije (DIA).
FBI i DIA su započeli istragu Montesove u jesen 2000. godine, ali je kao odgovor na terorističke napade 11. septembra 2001. imala pristup planovima za američke napade na Avganistan i talibane.
Montesova je 21. septembra 2001. uhapšena u Vašingtonu i optužena za zavjeru radi dostavljanja odbrambenih informacija Kubi.
Početkom 2002. godine osuđena je na 25 godina zatvora nakon što je priznala krivicu za špijunažu.
Vjeruje se da je Montesova kao dvostruki agent slala izuzetno osjetljive informacije u ZND skoro dvije decenije.
Prema federalnim dokumentima o naplati, Montesova je bila veoma oprezna, nikada nije uzimala povjerljive informacije sa svog radnog računara, već ih je umjesto toga memorisala.
Koristila je papir rastvorljiv u vodi, lako uništiv kada je dostavljala podatke svojim kubanskim kolegama.
Šef američke kontraobavještajne službe iz Bušove ere Mišel Van Kliv rekao je da je Montesova postala “jedan od najštetnijih špijuna koje su SAD ikada otkrile”, koji je kompromitovao “praktično sve” što je Vašington znao o Kubi.
Montesova se 2002. godine izjasnila krivom za špijunažu što je optužba koja znači smrtnu kaznu, ali je na kraju osuđena na 25 godina zatvora prema sporazumu o priznanju krivice.
Prema njenim advokatima, Montesova je prvenstveno bila motivisana za špijuniranje uvjerenjem da je “američka vlada nepravedno postupala prema Kubancima”.
Komentarišući puštanje Montesove na slobodu, republikanski tvrdolinijaški senator Marko Rubio pozvao je Amerikance da pamte dvostrukog agenta “po tome ko ona zaista jeste”, sugerišući da joj ne treba oprostiti, čak ni nakon što je odslužila kaznu.
– Ona je izdala našu naciju, ali ne zbog novca. U stvari, nikada nije primila novac ni za jedan od svojih postupaka – začudo, bila je motivisana isključivo mržnjom prema Americi – rekao je Rubio.
Nakon puštanja na slobodu, Montesova će, prema uslovima kazne, ostati pod nadzorom pet godina.
Biće joj zabranjeno da radi za vladu ili da kontaktira “strane agente” bez posebne dozvole, dok će vlasti pomno pratiti pristup internetu.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu