Drugim riječima, DarkNet čine veb stranice koje Gugl pretraživač “ne vidi” i ne može da pronađe.
Bez sumnje ste čuli da se govori o DarkNetu kao leglu kriminalnih aktivnosti – i to donekle jeste tako. Istraživači Danijel Mur i Tomas Rid sa Kings koledža u Londonu su 2015. godine klasifikovali sadržaj 2.723 veb stranica na DarkNetu u periodu od pet nedelja i otkrili da 57% tih stranica hostuje nedozvoljeni materijal. Studija iz 2019. godine, nazvana Into the Web of Profit, koju je sproveo doktor Majkl Megajers sa Univerziteta u Sariju, pokazala je da su stvari od tada postale još gore. Broj veb stranica na DarkNetu koje bi mogle da naškode firmama ili pojedincima porastao je za 20% od 2016. godine.
Na DarkNetu možete kupiti brojeve ukradenih kreditnih kartica, sve vrste droga, oružja, lažnog novca, ukradenih akreditiva za razne pretplatničke servise, hakovane Netflix naloge i softver koji hakeri koriste da provale u računare drugih ljudi.
Informacije se mogu razmenjivati preko šifrovane peer-to-peer (P2P) mrežne veze ili korišćenjem takozvane “overlay” mreže kao što je Tor (Onion Ruter) browser. Anonimnost koju ove mreže obezbjeđuju je izuzetno korisna za bilo koje kriminalne aktivnosti.
Svaki kompjuter poseduje svoju IP adresu koja identifikuje korisnika kada pristupi internetu i na taj način se može utvrditi gdje se korisnik nalazi, koje stranice je posjećivao, kakav sadržaj slao. Sa Onion Ruterom, odnosno Tor-om je to malo drugačije – korisnik ostaje anoniman. Onion je dobio ime po engleskoj reči za luk i odnosni se na princip luka na osnovu koga se zaključavaju, ali i preusmeravaju linkovi na Internetu.
U suštini to znači da se svi podaci kriptuju na više nivoa, poput slojeva luka. Tor je softver koji svojim korisnicima menja IP adrese u određenom intervalu i samim tim lažira pravu njihovu lokaciju i pruža im skoro potpunu anonimnost. Drugim riječima, skoro je nemoguće utvrditi identitet korisnika ukoliko sami ne naprave neki propust, kao ni sadržaj koji oni posećuju na internetu ili podatke koje šalju ili primaju. Veb stranice nemaju klasične adrese već su šifrovane i završavaju se sa ekstenzijom, prenosi Telegraf.
Koja je razlika između mračnog i dubokog veba?
Termini DarkNet i DeepWeb se često koriste naizmjenično, ali ovo nisu iste stvari. Zapravo, DarkNet je mali, manje dostupan dio DeepWeb-a. DeepWeb se odnosi na veb stranice koje internet pretraživači ne mogu da pronađu. Stoga, DeepWeb uključuje DarkNet, ali takođe uključuje sve korisničke baze podataka, vebmail stranice, veb forume koji zahtjevaju registraciju i stranice koje zahtjevaju od korisnika da plate za pretplatu na sajtu.
Postoji ogroman broj takvih stranica i većina postoji iz svakodnevnih razloga.
Razlika između njih prvenstveno leži u tome kako se pristupa njihovom sadržaju. DeepWeb veb stranicama može pristupiti svako ko ima standardni veb pregledač i ukoliko zna URL adresu. Dok DarkNet, kao što smo rekli, zahtjeva poseban softver, konfiguraciju ili autorizaciju za pristup.
Ukoliko zamislite da čitav internet ima tri sloja, na samom vrhu je sloj koji svi znamo i čiji sadržaj indeksiraju pretraživači kao što je Gugl, to je internet koji koristimo svaki dan. Ispod tog sloja nalazi se DeepWeb, a ispod toga je DarkNet.
Ko koristi mračni veb?
DarkNet je počeo kao kanal za anonimnu komunikaciju, čineći ga privlačnim za hakere i kriminalce. Iako je i dalje utočište za nezakonite aktivnosti, koriste ga i “normalni” ljudi za različite legalne aktivnosti. Širom svijeta veliki broj novinara, boraca za ljudska prava, koristi upravo ovaj dio interneta u međusobnoj komunikaciji da bi izbegli represije i prisluškivanja. Čak je i Edvard Snouden koristio ovu mrežu.
Na DarkNetu postoje i društvene mreže, kao što je BlackBook, koji se smatra Tor Facebook-om.
Međutim, DarkNet se pretežno koristi za e-trgovinu. Korišćenjem kriptovaluta kao što je bitkoin, korisnici mogu da obave bilo koju kupovinu na DarkNetu bez otkrivanja svog identiteta.
Ovo je dobro za kriminalne aktivnosti i usluge kao što su: plaćene ubice, prodavanje droge, prodavanje oružja, pranje novca…
Da li je DarkNet ilegalan?
Iako je leglo kriminalnih aktivnosti, DarkNet sam po sebi nije ilegalan.
Mnoge agencije za sprovođenje zakona i obavještajne agencije koriste DarkNet.
Kako se zaštititi od DarkNeta?
Najefektivnija, a možda i jedina zaštita jeste ne koristiti DarkNet.
Šta deca i mladi iz Srbije traže na DarkNet-u?
Veći broj tinejdžera u Srbiji koji su IT genijalci i koje tehnologija zanima koriste DarkNet za usavršavanje svojih sposobnosti, dok mladima služi i da kupe nelegalno softvere igrica po mnogo jeftinijim cenama od standardnih. Ne može se pouzdano znati u kojoj mjeri naši građani koriste DarkNet, ali svakako je neophodno podići svijest o potencijalnim opasnostima i štetnom i nelegalnom sadržaju koji dominira na “mračnoj strani interneta”.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu