I tu nastaje problem. Jer kada ugledate jednu bubašvabu usred noći u kuhinji, velika je šansa da ih već ima mnogo više po cijevima, iza frižidera, ispod sudopere ili u zidovima zgrade.
Najgore je što su nevjerovatno otporne. Preživljavaju gotovo sve, kriju se na mjestima do kojih ne možete da dođete i razmnožavaju se mnogo brže nego što ljudi misle. Zato ih juriti papučom po kuhinji uglavnom ne riješava ništa osim nervnog sloma.
Najveća greška je hrana koju “ne vidite”
Bubašvabe ne traže gozbu. Dovoljni su im ostaci hrane koje većina ljudi ni ne primjećuje.
Mrvice iza tostera, kašika ostavljena u sudoperi, otvorena kesica brašna, hrana za ljubimce tokom noći ili nekoliko kapi kečapa na tanjiru, njima je to sasvim dovoljno.
Zato stručnjaci savjetuju da:
brašno, šećer i žitarice držite u zatvorenim posudama,
ne ostavljate sudove preko noći,
redovno brišete podove i kuhinjske površine,
svakodnevno iznosite đubre,
voće i povrće, kad god možete, držite u frižideru.
Jedna od stvari koju ljudi često zanemare jesu i golubovi na terasama i krovovima. Njihov izmet i ostaci hrane mogu ozbiljno da privuku bubašvabe, posebno u starijim zgradama.
Bez vode ne mogu dugo da prežive
Možda zvuči nevjerovatno, ali bubašvabe mogu da izdrže i do 30 dana bez hrane. Bez vode mnogo kraće.
Zato ih najviše privlače vlažna mjesta, kupatila, slivnici, sifoni, prostor iza veš mašine ili sudopere. Čak i mala vlaga koja ostaje posle tuširanja može da im bude dovoljna.
Upravo zbog toga stručnjaci savjetuju da se:
redovno brišu mokre površine,
provjeravaju cijevi i curenja,
čiste sifoni i odvodi,
ne ostavlja voda u sudoperi tokom noći.
Mjesta koja skoro niko ne provjerava
Bubašvabe obožavaju pukotine, karton, stare novine, kutije i tamne uglove koje rijetko pomijeramo.
Najčešće se kriju:
iza frižidera,
ispod šporeta,
oko radijatorskih cijevi,
u ventilaciji,
u podrumima i tavanima,
ispod pragova i vrata.
Zato samo površinsko čišćenje uglavnom nije dovoljno. Ako postoje pukotine u zidovima ili podovima, potrebno ih je zatvoriti pjenom, malterom ili zaštitnim mrežama.
I još jedna stvar koju mnogi ne znaju – kada zgazite bubašvabu, možete raznijeti larve i bakterije po podu preko obuće. Zato stručnjaci savjetuju da ih ne jurite po stanu, već da problem riješavate sistemski.
Prirodni trikovi koje ljudi najčešće koriste
Mnogi prvo pokušavaju sa prirodnim metodama, posebno kada ne žele odmah hemiju u stanu.
Najpoznatiji trik je lovorov list. Njegov miris bubašvabe ne podnose, pa ljudi često mrve lovor i posipaju ga po mjestima gdje su ih vidjeli.
Tu je i stari recept sa bornom kiselinom i kuvanim žumancima. Od te smese prave se male kuglice koje se ostavljaju po skrivenim ćoškovima. Međutim, sa tim treba biti veoma oprezan ako imate djecu ili kućne ljubimce.
Ljudi često koriste i sirće, sodu bikarbonu, nanu, beli luk ili šećer, ali efekti uglavnom zavise od toga koliko je problem već uznapredovao.
Kada više nema pomoći bez dezinsekcije
Istina koju većina ne voli da čuje jeste da se ozbiljna infestacija bubašvabama retko rešava samo domaćim trikovima.
Ako ih viđate tokom dana, ako izlaze iz odvoda ili ih ima u više prostorija, problem je uglavnom već mnogo veći nego što izgleda, prenosi Ona.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.