Domaći hljeb, posebno onaj bez aditiva, prirodno počinje da gubi svježinu prilično brzo. Ipak, sastav tijesta može da napravi veliku razliku.
Dvije jednostavne namirnice koje mogu da pomognu da hljeb duže zadrži mekoću jesu malo ulja i mlijeko u prahu.
Ne treba vam mnogo – na pola kilograma brašna dovoljne su male količine.
Kašika ulja pravi veću razliku nego što mislite
Na oko 500 grama brašna dodajte jednu kašiku ulja.
Možete koristiti suncokretovo ili maslinovo, u zavisnosti od vrste hljeba i ukusa koji želite.
Masnoća u testu doprinosi nežnijoj strukturi sredine i može da uspori osjećaj isušivanja i stvrdnjavanja hleba. Zbog toga obogaćena testa uglavnom ostaju mekša duže od vrlo jednostavnih hlebova napravljenih samo od brašna, vode, kvasca i soli.
Drugi sastojak je mlijeko u prahu
Na istu količinu od 500 grama brašna možete dodati oko dvije kašike mlijeka u prahu.
Mlijeko u prahu donosi proteine, mliječni šećer i druge čvrste sastojke mlijeka koji utiču na teksturu tijesta, ukus i boju korice.
Rezultat može biti nježnija i mekša sredina, dok laktoza doprinosi lepšem rumenjenju tokom pečenja.
Kombinacija male količine masnoće i mleka u prahu zato je posebno korisna kada želite mekan domaći hleb ili pogaču koja neće postati suva čim prenoći.
Nemate mlijeko u prahu? Probajte jogurt
Ako mleko u prahu nije nešto što inače držite u kuhinji, postoji jednostavnija alternativa.
U testo možete dodati nekoliko kašika gustog jogurta.
Jogurt donosi dodatnu vlagu, masnoću i proteine, a njegova blaga kiselost može da utiče i na strukturu i ukus testa.
Naravno, mleko u prahu i jogurt nisu potpuno isti sastojci i ne mogu se u svakom receptu zamenjivati bez ikakvog prilagođavanja količine tečnosti. Ali za običan domaći hleb ili pogaču nekoliko kašika jogurta može biti vrlo praktičan način da testo bude mekše.
Najveća greška dešava se dok mijesimo
Možete dodati i ulje i mleko, ali ako testo zatrpate brašnom, rezultat će ponovo biti suv hleb.
To je jedna od najčešćih grešaka kod domaćeg tijesta.
Čim počne da se lepi za ruke, dodamo malo brašna. Pa još malo. Zatim još jednu šaku, sve dok testo ne postane potpuno suvo i lako za rad.
Ali testo koje je prijatnije za mešenje nije nužno testo od kojeg ćete dobiti najmekši hljeb.
Blago lepljivo i dovoljno hidrirano testo nakon odmora često postaje mnogo lakše za oblikovanje. Brašno upija vodu, a gluten nastavlja da razvija strukturu i bez neprestanog dodavanja novih šaka brašna.
Zato, ako vam se testo lepi, pre nego što dodate još brašna ostavite ga pokrivenog da odmori 20 do 30 minuta.
Možda ćete otkriti da dodatno brašno uopšte nije potrebno.
I način čuvanja odlučuje kakav će biti trećeg dana
Čak ni najbolji recept neće pomoći ako pečen hleb ostavite potpuno nezaštićen na kuhinjskom pultu.
Sačekajte da se vekna potpuno ohladi pre nego što je spakujete. Ako zatvorite još topao hleb, para će ostati zarobljena i stvoriti previše vlage, što povećava rizik od pojave buđi.
Za nekoliko dana hleb možete držati na sobnoj temperaturi, zaštićen od prekomernog isušivanja. Frižider uglavnom nije najbolji izbor ako vam je cilj meka tekstura, jer niska temperatura ubrzava proces zbog kojeg sredina hleba postaje ustajala i čvrsta.
Ako znate da veknu nećete pojesti za nekoliko dana, najbolje rješenje je zamrzivač. Isijecite hljeb na kriške, dobro ga zapakujte i vadite samo onoliko koliko vam je potrebno.
Dakle, tajna mekanog domaćeg hljeba nije samo u jednoj “magičnoj” namirnici. Malo ulja, mleko u prahu ili jogurt mogu da pomognu, ali jednako je važno da testo ne zatrpate brašnom i da gotov hljeb pravilno čuvate.
Tek tada postoji dobra šansa da kriška koju odsiječete drugog ili trećeg dana ne liči na dvopek, prenosi Ona.
Bonus video:
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.