Magazin

TRI RIJEČI ZA SMIRENOST Mali psihološki trik koji pomaže u neprijatnim situacijama

Sigurno vam se više puta dogodilo da razgovor sa nekom osobom traje svega nekoliko minuta, a da neprijatan odjek tog susreta osjećate satima kasnije, čak danima.

Par se svađa
FOTO: 1000+ FREE STOCK VIDEO FOOTAGE/YOUTUBE/SCREENSHOT

Dovoljna je jedna zajedljiva opaska, nepotrebna kritika ili ton koji jasno pokazuje da neko želi da vas isprovocira, pa da vam se situacija ureže u sjećanje na duže staze. I dok pokušavate da nastavite sa svojim danom, nedjeljom i životom, u mislima se iznova vraćate na taj razgovor, smišljate šta ste mogli drugačije da odgovorite i shvatate da vam je tuđa nervoza pokvarila raspoloženje.

Psihološki gledano, jedan od najvažnijih koraka u takvim situacijama jeste da naučimo da ne reagujemo automatski na svaku provokaciju. Ne moramo da odgovorimo na svaku uvredu, da opravdavamo svaku svoju odluku, niti da preuzimamo odgovornost za nečije loše raspoloženje.

Pročitajte još

Najbolja opcija krije se u drugačijoj (re)akciji – da zastanemo, udahnemo i odlučimo da nećemo učestvovati u razgovoru koji nas iscrpljuje. Postoji i jednostavan mentalni trik koji može pomoći u takvim trenucima. Potrebno je samo da u sebi ponovite tri riječi: „Svjetlost univerzuma štiti“, poručuju eksperti za dušu.

Ova kratka afirmacija nije nikakva magična formula koja će promijeniti ponašanje ljudi koji su prema nama bili neprijatni, ali može poslužiti kao lični podsjetnik da se vratite sebi, umirite misli i ne dozvolite da vas tuđa ljutnja povuče u vrtlog negativnih emocija.

Kada nas neko napadne, kritikuje ili namjerno izaziva, prva reakcija često je potreba da se branimo. To je sasvim ljudski. Podižemo glas, objašnjavamo se, pokušavamo da dokažemo da smo u pravu, ponekad izgovorimo i nešto zbog čega kasnije žalimo…

Upravo zato kratka mentalna pauza može biti veoma korisna. Ponavljanje afirmacije stvara jednostavnu sliku sigurnosti i smirenosti. Umjesto da svu pažnju usmjerimo na osobu koja nas uznemirava, na trenutak je vraćamo na sopstveno disanje i osjećanja. To je svakako bolje nego da je, u naletu bijesa i želje za osvetom, „vratimo na fabričko podešavanje“.

Kada osjetite da vas neko provocira, pokušajte da u sebi polako izgovorite ove tri riječi. Istovremeno napravite spor izdah, opustite ramena i sačekajte nekoliko sekundi prije nego što odgovorite. Vrlo je vjerovatno da ćete tokom te kratke pauze shvatiti da uopšte ne morate da nastavite raspravu.

Kako da ne upijate tuđu negativnu energiju? Jedna od najvažnijih životnih lekcija jeste da razlikujemo ono što osjećamo od onoga što drugi pokušavaju da nam nametnu. Neko može biti nezadovoljan, nervozan, ljut ili sklon kritikovanju, ali to ne znači da smo dužni da njegovo raspoloženje ponesemo sa sobom.

U neprijatnim razgovorima korisno je da se držimo nekoliko jednostavnih pravila… Ne pravdajte se previše. Ne objašnjavajte svoje odluke, posebno ako druga strana nema namjeru da vas zaista sasluša. Ne odgovarajte istom mjerom. Tuđi povišeni ton ne mora da postane i vaš. Napravite pauzu. Nekoliko trenutaka tišine može vam pomoći da izaberete odgovor zbog kojeg se kasnije nećete kajati. Uostalom, sjetite se mudrog Dostojevskog, koji je govorio da „ne treba pobjeđivati silom, već smirenom ljubavlju“.

Koristite kratke i mirne rečenice. „Čula sam tvoje mišljenje“, „Razgovaraćemo kada se smirimo“ ili „Ne želim da nastavimo u ovakvom tonu“ sasvim su dovoljni odgovori. Važno je i da ne pokušavamo po svaku cijenu da promijenimo osobu koja provocira. Naše ponašanje ne može garantovati da će neko postati ljubazniji, ali možemo odlučiti koliko ćemo vremena i energije posvetiti takvoj komunikaciji.

Najvažnija zaštita su zdrave lične granice. Ponavljanje afirmacije može biti lijep način da se podsjetimo na sopstveni mir, ali prava promjena dolazi onda kada naučimo da postavljamo limite. To znači da ne moramo da ostajemo u razgovoru u kojem nas neko ponižava, da prihvatamo neprijatne komentare samo da bismo izbjegli sukob ili da se osjećamo krivima zato što smo rekli „ne“.

Vremenom ćemo razviti naviku da zastanemo prije reakcije, da pažljivije biramo riječi i ne dozvoljavamo da nam svaki neprijatan susret određuje ostatak dana. Možda ne možemo uvijek birati kako će se drugi ponašati prema nama, ali možemo da izaberemo kako ćemo odgovoriti.

Na kraju krajeva, moramo naučiti da brinemo o sebi i njegujemo svoju dušu, a s njom i zdravlje. To ćemo postići tako što ćemo sačuvati sopstveni mir, bez potrebe da bilo kome dokazujemo zbog čega nam je važan, navodi ŽenaBlic.