Zbog toga mnogi baštovani posežu za prirodnim prihranama koje mogu da obezbjede važne hranljive materije neophodne za pravilan rast i razvoj paradajza.
Jedan od popularnih recepata zasniva se na fermentisanoj mešavini koprive, stajnjaka, pepela, kvasca i surutke. Ova kombinacija godinama se koristi u baštama, a pristalice prirodnog uzgoja smatraju je korisnim dodatkom redovnoj nezi paradajza, posebno tokom perioda intenzivnog rasta i formiranja plodova.
Kako da pripremite prirodnu prihranu za paradajz
Pripremite veću posudu, bure ili čvrstu plastičnu kantu.
Biće vam potrebno:
kopriva do jedne trećine zapremine posude
1 kanta svježeg stajnjaka
2 pune lopate drvnog pepela
2 kg svježeg pekarskog kvasca
3 litra surutke
Sve sastojke dobro promiješajte i ostavite da fermentišu dvije nedjelje. Posudu držite na otvorenom, jer se tokom fermentacije oslobađa intenzivan miris.
Kada je proces završen, koncentrat razblažite vodom u odnosu 1:10. To znači da se na jednu litru preparata dodaje deset litara vode. Dobijenim rastvorom zalivajte biljke isključivo oko korena, a prihranu primjenjujte jednom u dvije nedjelje, prenosi Blic Žena.
Zašto se koriste baš ovi sastojci
Svaki sastojak u ovoj mješavini ima svoju ulogu.
Kopriva je bogata azotom, koji je važan za razvoj zelene mase i snažan rast biljke.
Stajnjak sadrži hranljive materije koje doprinose razvoju korijena i cvjetova, dok kalijum ima značajnu ulogu u formiranju i kvalitetu plodova.
Drveni pepeo predstavlja prirodan izvor kalijuma, kalcijuma i brojnih mikroelemenata, pa ga mnogi baštovani koriste za dopunu ishrane biljaka tokom sezone.
Kvasac se često dodaje kako bi podstakao proces fermentacije i obezbedio prisustvo korisnih mikroorganizama. Ipak, stručnjaci napominju da njegova upotreba može privremeno smanjiti količinu dostupnog kalijuma u zemljištu, zbog čega se najčešće kombinuje sa drvenim pepelom.
Surutka se tradicionalno koristi u baštovanstvu kao dodatak fermentisanim preparatima, jer sadrži određene hranljive materije i doprinosi razvoju korisne mikroflore u zemljištu.
Na šta treba obratiti pažnju
Iako su prirodne prihrane veoma popularne među baštovanima, važno je ne pretjerivati sa njihovom primenom. Prevelike količine azota mogu podstaći bujan razvoj lišća na račun formiranja plodova, dok prečesto prihranjivanje može opteretiti biljku i narušiti ravnotežu hranljivih materija u zemljištu.
Zato je preporučljivo redovno pratiti izgled paradajza i stanje zemljišta, a prihranu prilagođavati potrebama biljke i uslovima gajenja. Pravilnom i umjerenom negom povećavaju se šanse za zdrav rast, obilnije cvjetanje i bogatiji rod tokom cijele sezone.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.