Pet savjeta iz oblasti neuronauke životnog okruženja otkriva kako prostor u kojem boravimo utiče na naš nervni sistem, raspoloženje i fizičko zdravlje.
Prirodna svjetlost može poboljšati raspoloženje
Prirodna svjetlost jedan je od najvažnijih, ali često zanemarenih elemenata prilikom uređenja doma. Istraživanja pokazuju da je nedostatak dnevne svjetlosti povezan sa povećanim stresom, anksioznošću, simptomima depresije i nižim kvalitetom života.
Svjetlost utiče na nekoliko važnih procesa u organizmu. Serotonin, neurotransmiter koji reguliše raspoloženje, pojačano se obnavlja tokom izlaganja sunčevoj svjetlosti. Melatonin, hormon koji reguliše san, potiskuje se pod uticajem dnevne svjetlosti, što pomaže održavanju biološkog sata. Jutarnja svjetlost doprinosi i pravilnoj regulaciji kortizola, hormona stresa.
U jednom eksperimentu utvrđeno je da su osobe koje su radile u kancelarijama sa optimalnim pristupom prirodnoj svjetlosti spavale čak 37 minuta duže svake noći u odnosu na one koje su radile u prostorijama sa standardnim prozorima i roletnama.
Zato je važno omogućiti što više prirodne svjetlosti u dnevnoj sobi, kuhinji i radnom kutku. Ako položaj prostorije to ne dozvoljava, mogu pomoći ogledala i svijetle površine u blizini prozora. Teške i neprozirne zavjese u prostorijama koje se koriste tokom dana bolje je zamijeniti laganijim.
Pretrpan prostor dodatno opterećuje mozak
Nered ne mora uvijek značiti razbacanu odjeću ili prljavo posuđe. I veliki broj predmeta koji se istovremeno nadmeću za našu pažnju može stvarati osjećaj opterećenja.
Svaki predmet koji oko registruje zahtijeva određenu obradu u mozgu, a taj proces troši energiju. Dizajnerka enterijera Keti Malik ističe da je nered jedan od najčešćih izvora stresa u domu. Takođe se navodi da su istraživanja pokazala kako žene koje žive u neurednim kućama imaju viši nivo kortizola.
Psihološkinja Ravi Gil objašnjava da haotično uređeni prostori povećavaju kognitivno opterećenje, dok preglednije okruženje može pomoći da se ono smanji.
Zato je korisno ostaviti pojedine površine prazne kako bi pogled imao prostor za odmor. Predmete je dobro grupisati prema vrsti – knjige, biljke i ukrase rasporediti tako da prostor djeluje skladnije i preglednije.
Biljke i prirodni materijali mogu doprinijeti boljem zdravlju
Povezanost čovjeka sa prirodom objašnjava teorija biofilije. Sistematski pregled studija o biofilnom dizajnu pokazao je da su zelenilo, prirodna svjetlost i voda povezani sa boljim mentalnim i fizičkim zdravljem, većim emocionalnim blagostanjem i više energije.
Izloženost prirodi aktivira parasimpatički nervni sistem, koji je zadužen za odmor i oporavak. To može doprinijeti smanjenju kortizola, krvnog pritiska i srčanog ritma.
Istraživanje Tehnološkog univerziteta u Sidneju pokazalo je da prisustvo sobnih biljaka može smanjiti anksioznost za 37 odsto, a simptome depresije za 58 odsto.
Sobne biljke, namještaj od punog drveta i tekstil od vune i lana mogu doprinijeti stvaranju prijatnijeg životnog okruženja, a istovremeno prostoru dati prirodniji izgled.
Boje utiču na emocije i reakciju na stres
Izbor boja takođe može uticati na to kako se osjećamo u prostoru. Prema konceptu takozvanog „dizajna sa niskim nivoom kortizola“, određena koloristička okruženja mogu uticati na reakciju organizma na stres.
Zemljani tonovi, poput boja šume, zemlje i kamena, povezuju se sa osjećajem sigurnosti. U trendu su zagasite i tople nijanse, koje sve češće zamjenjuju hladne sive tonove.
Za spavaću sobu preporučuju se prigušene nijanse zelene, tamnoplave ili lavande, koje mogu djelovati umirujuće. U dnevnoj sobi mogu se koristiti topliji tonovi, poput terakote, oker i senfžute, koji podstiču energiju i druženje.
Neuredni prolazi stvaraju nesvjesnu napetost
Na raspoloženje može uticati i način na koji se krećemo kroz dom. Kada stalno moramo da zaobilazimo namještaj ili otvaramo vrata koja udaraju u druge predmete, mozak registruje prepreke. Takve sitne smetnje, koje se ponavljaju tokom dana, mogu stvarati dodatno kognitivno opterećenje.
Zato je važno osloboditi glavne putanje kretanja, poput prolaza od kreveta do kupatila ili od kuhinje do trpezarije. Preporučuje se najmanje 90 centimetara slobodnog prostora za prolaz. Treba obratiti pažnju i na položaj vrata i namještaja koji ometaju kretanje.
Dom treba urediti tako da se u njemu osjećamo dobro
Za primjenu ovih pet savjeta nije potrebno potpuno renoviranje niti veliki budžet. Više prirodne svjetlosti može se dobiti uz pomoć ogledala i odgovarajućih zavjesa, a vizuelni red postići običnim raspremanjem. Dovoljno je dodati biljku, promijeniti boju jednog zida ili pomjeriti komad namještaja koji smeta na prolazu.
Dom ne treba uređivati samo tako da lijepo izgleda na fotografijama, već i tako da se u njemu osjećamo prijatno, opušteno i odmorno, prenosi telegraf.rs .
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.