Najviše nas pogađaju cijene hrane koje se bukvalno mijenjaju na dnevnom nivou. Zvanična statistika kaže da je hrana u Republici Srpskoj u oktobru bila skuplja čak 6,2 odsto nego u istom mjesecu prošle godine, dok je najviše poskupio prevoz za oko 15 odsto zbog skoka cijena nafte.
Ipak, inflacija je, kako je saopštio Zavod za statistiku RS, u desetom mjesecu iznosila 2,3 odsto, a samo jer su jefitiniji proizvodi koji nisu prioriteni i čiju kupovinu smo odložili zbog rasta cijena hrane i energenata.
Primjera radi, premijer Poljske Mateuš Moravjecki najavio je da će Poljska najvjerovatnije od februara srezati porez na dodatu vrijednost za osnovne životne namirnice na nulu u okviru paketa za ublažavanje udara rastuće inflacije na domaćinstva. Inflacija u novembru u ovoj zemlji iznosila je 7,8 odsto.
Ima li Republika Srpska mehanizme da ublaži efekte inflacije čiji udari će, po svim analizama stručnjaka međunarodnih finansijskih organizacija, biti nastavljeni i naredne godine?
Milenko Krajišnik, predsjednik Fiskalnog savjeta RS i dekan Ekonomskog fakulteta Banjaluka, smatra da, zbog uzroka inflacije, Srpska nema baš previše instrumenata kojima bi se borila.
– Prvo, zato što je dobar dio inflacije uvezen sa svjetskog tržišta zbog problema sa energentima. Drugo, mislim da je globalna inflacija prisutna zbog toga što se u rješavanju problema sa kovidom i podsticanju proizvodnje i očuvanju radnih mjesta išlo ponovo na štampanje novca. Pošto je konvertibilna marka čvrsto vezana za evro, sva inflacija iz evrozone se po automatizmu seli kod nas, a mi u monetarnoj sferi nemamo mogućnosti da promjenom kursa izbegnemo tako nešto – kaže Krajišnik za Srpskainfo.
Instrument kroz potrošnju takođe, kako ističe, Srpska nema samostalno jer je PDV na nivou BiH. I kada bi se postigao dogovor sa FBiH, Krajišnik je skeptičan koliko bi se promjenom PDV išta postiglo jer se time ne otklanjaju uzroci već posljedice.
– Zato što je naša domaća tražnje vrlo niska u odnosu na svjetsku ponudu – objašnjava on.
Instrument oko zamrzavanja marži je, dodaje Krajišnik, takođe relativno neefikasan u smislu zamrzavanja marži na osnovne životne namirnice i lijekove.
– To ne može bitno da utiče na cijenu krajnjeg potrošača, jer prvi isporučilac iz inostranstva odmah poveća cijenu za toliko i zarađuje više – navodi Krajišnik.
Tako da nekih ozbiljnih instrumenata za borbu protiv inflacije, zaključuje Krajišnik, Republika Srpska nema kao što nemaju ni mnoge druge male zemlje.
Profesor na Ekonomskom fakultetu Pale Marko Đogo za Srpskainfo kaže da je inflacija u Njemačkoj već pet odsto što je “za Nijemce jako visoka stopa”.
– To je posljedica ekspanzivne monetarne politike Evropske centralne banke još od 2013. godine na ovamo. Konvertibilna marka je fiksno vezana za evro koji je ugrožen zbog inflacije i to se bukvalno prenosi na BiH. Tu se ne može ništa uraditi – ocjenjuje Đogo.
Drugi faktor koji utiče na rast inflacije je, kako navodi, pandemija novog virusa korone zbog koje je došlo do poremećaja u lancima snabdjevanja na globalnom nivou i ta inflacija se osjeća u razvijenim zemljama.
– Sada imamo jednu čudnu situaciju za skraćivanjem lanaca snabdijevanja, a što nama ide u korist jer smo bliže evropskom tržištu. Imamo praktično navalu evropskih kompanija za naše proizvodne kapacitete koji su minimalni – objašnjava Đogo.
Da bismo povećali isporuku, ističe, treba povećati plate ljudima da bi ostali ovde, kako ne bi otišli i da bi više radili.
– Čim imamo veći pritisak za povećanjem plata, to je opet pritisak za inflaciju. U suštini, cijela BiH nema mehanizme za ublažavanje efekata inflacije. Mi smo otprilike u nekoj fazi suverenosti kao Indija 40-ih godina prije nego što se oslobodila kolonijalne vlasti. Nije baš da nemamo ništa, imamo neku svoju valutu, neki fiskalni suverenitet, sve je to napola u rukama nekog izvan ove zemlje – ilustruje Đogo.
Podsjeća da unutar BiH opet imamo složenu strukturu gdje nije kompletna vlast u rukama RS, da monetarna sfera nije nikako u našim rukama, a da u fiskalnoj sferi imamo neku vrstu podijeljenog suvereniteta između institucija BiH i RS. Trgovinska politika takođe je, dodaje Đogo, u rukama BiH.
– U principu, i ako hoćemo nešto da uradimo, moramo prvo da se dogovorimo sa drugim dijelom zemlje jer i oni moraju to isto da žele da bi se nešto promijenilo – precizira Đogo.
OČEKIVANJA
U Vladi RS očekuju da će se, nagli rast cijena u Evropi i svijetu, sa zakašnjenjem najviše odraziti na cijene u RS krajem ove i početkom 2022.
– Prema očekivanjima Svjetske banke, u 2022. godini, cijena sirove nafte će porasti za šest odsto, dok će cijene hrane u prosjeku ostati na istom nivou kao u 2021. Nakon visokih stopa rasta cijena početkom 2022, očekuje se stabilizacija cijena tokom ostatka godine – navedeno je u Programu ekonomskih mjera RS.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu