Iako znate da ne bi trebalo, opet ste krenuli za slatkim ili masnim zalogajem. Bilo da se radi o čokoladici, kesici čipsa ili manjoj porciji prženih krompirića, jednostavno niste uspjeli da im odolite.
I onda u svoju odbranu kažete da vas je „đavo na to natjerao“, ali nova studija pokazuje da vas je zapravo na konzumaciju slatkog ili masnog natjerao – vaš mozak, piše Indeks.hr.
Nastojeći da istraže ulogu mozga u žudnji za hranom s visokim udjelom masti i šećera, međunarodni tim naučnika, koji su vodili stručnjaci s Instituta Maks Plank za istraživanje metabolizma, odabrao je grupu ljudi normalne tjelesne težine kojima je dvaput nedjeljno u osam nedjelja davao da konzumiraju puding s visokim procentom mliječnih masti. Istovremeno su svakodnevno konzumirali i drugu hranu koju obično jedu.
Prije i za vrijeme studije naučnici su pratili njihovu moždanu aktivnost. Kontrolna grupa dobijala je porciju pudinga s istom količinom kalorija, ali s manje masti i šećera.
– Naša sklonost da jedemo hranu s visokim procentom masti i šećera, takozvani zapadnjački način ishrane, može biti urođena ili se razvija kao rezultat prekomjerne tjelesne težine. Ali vjerujemo da nas na ovakvu naviku zapravo nauči naš mozak – rekao je Šarmili Edvin Tanarajah, naučni saradnik na Institutu Maks Plank i jedan od autora studije, izlažući glavnu hipotezu studije.
On i njegove kolege su ustanovili da se moždana aktivnost znatno povećala u grupi koja je jela puding s visokim procentom masti i šećera, što je posebno aktiviralo dopaminergički sistem (koji uključuje dopamin), područje u mozgu odgovorno za motivaciju i nagradu.
„Nagrađujuća kombinacija“
Dopamin je poznat kao hormon koji nam omogućuje „osjećaj prijatnosti“ i važan je s evolucionog stanovišta. Mozak oslobađa velike količine dopamina kada praktikujemo stvari nužne za preživljavanje i reprodukciju, a to su konzumiranje hrane i seks.
– Mjerenja moždane aktivnosti koja smo obavili na ispitanicima pokazala su da se mozak sam po sebi ‘preusmjerava’ kada konzumiramo čips i sličnu hranu. On nas podsvjesno uči da preferiramo hranu kojom sami sebe nagrađujemo. Kroz ovakve promjene u mozgu nesvjesno ćemo uvijek preferirati hranu koja sadrži puno masti i šećera – objasnio je voditelj studije Mark Titgemejer.
Kombinacija masnoće i šećera posebno je „nagrađujuća kombinacija“. Istraživači su u studiji istakli da „mnoge vrste današnje prerađene hrane imaju visoku energetsku vrijednost i često sadrže i masnoće i šećere“, što narušava zdravlje.
Naučeno se sporo zaboravlja
Za vrijeme trajanja istraživanja ispitanici se nisu udebljali ništa više od onih iz kontrolne grupe, a ni nivo šećera i holesterola u krvi nije im se bitno promijenio. Ali istraživači pretpostavljaju da će se njihova sklonost prema masnoj i slatkoj hrani nastaviti i nakon završetka studije.
– U mozgu se stvaraju nove veze koje ne uspijevaju tako brzo da se raskinu. Uostalom, cijela poenta učenja i jeste u tome da, jednom kada nešto naučite, to ne zaboravite tako brzo – rekao je Titgemejer.
Rezultati istraživanja objavljeni su u američkom naučnom časopisu Sel Metabolism.
Naučnici koji su je sproveli upozorili su da studija podupire, ali ne dokazuje njihovu hipotezu, dijelom i zbog malog broja ispitanih, njih samo 57. Ističu da bi rezultati mogli da budu drugačiji kod ljudi s prekomjernom tjelesnom težinom, drugačijim prehrambenim navikama ili u slučaju kraćeg trajanja studije.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu