Naime, na pitanje o njihovim strahovima, mnogi odrasli su pomenuli trenutke iz djetinjstva kada su ih škakljali i nisu mogli zaustaviti škakljanje.
Ta iskustva nemogućnosti kontrolisanja tijela i stanja navodno mogu imati dugotrajne učinke na osjećaj sigurnosti, a nedavna istraživanja sugerišu da škakljanje djece može itekako nepovoljno uticati na dječije fizičko, emocionalno i psihičko stanje.
Može dovesti do fizičkih povreda
Kao prvo, stručnjaci objašnjavaju da škakljanje u nekim slučajevima, nažalost, može dovesti do fizičkih povreda, naročito ako je dijete premalo ili previše krhko. Osjećaj škakljanja može biti preintenzivan za njihovu nježnu kožu, što dovodi do crvenila, iritacije i drugih sličnih povreda. Takođe, može uzrokovati respiratorne probleme, posebno kod djece s astmom.
Nadalje, ako dijete škakljamo prejako ili po osjetljivim područjima kao što su vrat ili prepone, to može izazvati bol, nelagodu pa čak i traumu, upozoravaju stručnjaci. Škakljanje djeteta protiv njegove volje takođe mu može poslati pogrešne signale o njegovom tijelu i ličnim granicama, piše Dnevni Avaz.
Traumatična sjećanja
Konačno, škakljanje djece može izazvati traumatična sjećanja kod djece koja su doživjela neku vrstu zlostavljanja ili napada. Škakljanje dječijih stopala može simulirati držanje, dodir ili nasilje bez pristanka, što može biti poticajno i traumatično za neku djecu. Čak i ako je škakljanje bebinih stopala učinjeno s dobrim namjerama i bez namjere nanošenja štete, svejedno može uzrokovati emocionalni stres i povratna sjećanja, objašnjavaju stručnjaci.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu