Ovo za Srpskainfo tvrde politički analitičari i stručnjaci za međunarodne odnose, ocjenjujući efekte izbora koji će u nedjelju biti održani u Turskoj. Prema brojnim mišljenjima, predstojeći izbori mogli bi da budu najneizvjesniji u novijoj istoriji te zemlje budući da ankete pokazuju da će se do zatvaranja biračkih kutija voditi “mrtva trka” između dugogodišnjeg lidera Turske Redžepa Tajipa Erdogana i vođe tamošnje opozicije, Kemala Kiridždaloglua.
Dok se koplja na globalnoj geopolitičkoj sceni lome oko toga da li bi eventualnom promjenom vlasti u Turskoj došlo i do dramatičnog zaokreta u spoljnoj politici te zemlje, koja je u sukobu između Rusije i Ukrajine zauzela prilično neutralan stav iako je jedna od najznačajnijih članica NATO, prema ocjeni analitičara predstojeći izbori mogli bi dodatno zakomplikovati odnose i na Balkanu. Posebno iz razloga što zvanična Ankara, kako ističu, ima snažan uticaj na političke elite u BiH, a donekle i u Srbiji.
Otklon od neoosmanizma
Profesor geopolitike Srđan Perišić smatra da bi izborna pobjeda Redžepa Tajipa Erdogana i njegove političke partije više odgovarala Srbima na Balkanu, kako u Srbiji tako i u BiH.
– Erdogan se u ovdašnjim političkim zbivanjima posljednjih godina nije jasno opredjeljivao na jednu stranu, kao što je to bio slučaj u nekom ranijem periodu, preciznije do 2016. kad je njegov premijer i ministar spoljnih poslova bio Ahmet Davutoglu, koji je praktično bio tvorac neoosmanizma. U tom periodu Erdogan je, pod uticajem Davutoglua, bio jasno opredijeljen za bošnjačku elitu i njihovu političku orijentaciju prema NATO. To je prekinuto 2016. godine kad je Davutoglu sklonjen iz vlasti i kad je neoosmanizam stavljen u drugi plan – kaže Perišić za Srpskainfo.
Od tada, prema njegovim riječima, aktuelni turski lider ima dobre odnose s političkim rukovodstvom Srbije, ali i Republike Srpske.
– To se posebno pokazalo u periodu kad je Milorad Dodik obavljao funkciju srpskog člana Predsjedništva BiH, kada su njih dvojica imali odlične odnose. Upravo od te 2016. godine Erdogan vodi jednu izbalansiranu politiku prema BiH, što je stvaralo izvjesnu nervozu u Sarajevu iz razloga što se bošnjačka politička elita u svojoj spoljnoj politici ne oslanja na Tursku, već prije svega na NATO i Amerikance. U isto vrijeme, turski lider je drastično zahladio svoje odnose sa Zapadom. I danas su ti odnosi maksimalno formalni, što se može jasno vidjeti i prilikom ovog globalnog sukoba između Rusije i Zapada – ističe Perišić.
On, između ostalog, tvrdi i to da bi Erdoganova pobjeda bila dobra vijest ne samo za Srbe, već i za Bošnjake iako, kako smatra, mnogi političari u Sarajevu to još sasvim ne razumiju jer su, prema njegovom mišljenju, pod kontrolom Vašingtona.
– Erdoganova pobjeda je u svakom slučaju dobrodošla za sve na Balkanu. Zanimljivo je da je samo Bakir Izetbegović od bošnjačkih političara dao javnu podršku Erdoganu. On je, doduše, to činio i ranije, a sad je dodatno razumio da su njega i SDA Amerikanci pustili niz vodu, te da su se sada fokusirali na ovu drugu bošnjačku političku opciju koja je došla na vlast i u Federaciji BiH i na nivou zajedničkih institucija – kaže Perišić.
Opozicija u prednosti
Osnivač Foruma za etničke odnose iz Beograda, Dušan Janjić, s druge strane, ne smatra da bi poraz Redžepa Tajipa Erdogana i njegove političke partije na predstojećim izborima u Turskoj doveo do nekog drastičnog zaokreta u spoljnoj politici te zemlje prema balkanskim državama. Iako ne spori da će rezultati izbora u Turskoj sigurno imati odjeka i na ovim prostorima, Janjić ne misli da bi Erdoganov eventualni poraz ugrozio srpske pozicije u regionu. On procjenjuje da bi, sudeći prema posljednjim istraživanjima javnog mnjenja u Turskoj, opozicija zaista mogla da smijeni vlast koja je u toj zemlji nepromijenjena već dvije decenije.
– Prema ovome što možemo vidjeti, djeluje da je opozicija u Turskoj u prednosti u odnosu na Erdogana i da bi zaista mogla da ga pobijedi. Snaga turske opozicije je prvenstveno smještena u velikim gradovima dok selo, i ono što se naziva turskom “crnom Afrikom”, odnosno prostor od Istanbula prema Ankari, uglavnom drži Erdogan. Da su promjene izvjesne potvrđuje i “bježanje” srednjeg kapitala iz Turske zbog mogućeg Erdoganovog pada, a među ljudima koji kapital izvlače iz zemlje nalaze se čak i oni koji su bliski turskom predsjedniku – tvrdi Janjić za Srpskainfo.
Što se tiče efekta rezultata izbora u Turskoj na ove prostore, Janjić smatra da ukoliko dođe do promjene vlasti u Ankari, to, prema njegovom mišljenju, ne bi trebalo da dovede do većih promjena u njenoj politici prema ovdašnjim državama.
– Ne vjerujem da bi nova vlada poslije Erdogana napustila dosadašnje strateške pozicije kad je u pitanju spoljna politika prema Balkanu. S druge strane, sadašnja turska opozicija je, očigledno, mnogo bliža Vašingtonu i NATO nego Rusiji. Mislim da će Balkan i dalje biti važan Turskoj, ali ne toliko da bi se tako često dolazilo u Beograd ili Sarajevo i da bi se neka politička opcija čvrsto podržavala, kao što je to bio slučaj s Erdoganom i SDA. Što se tiče Srbije, ona bi sad mogla postati još važnija za Tursku zbog trgovine. Ponovno približavanje Turske Evropi bilo bi dobro i dovelo bi do pozitivnih pomaka i na Balkanu – smatra Janjić.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu