Više od polovine njih nije upoznato o dostupnoj zaštiti od rodno zasnovanog nasilja.
Iz ove nevladine organizacije navode da je prošle godine evidentirano 237 slučajeva nasilja u porodici ili porodičnoj zajednici, od čega je 45 krivičnih djela i 192 prekršaja.
Poražavajuća statistika
Prema statističkim pokazateljima, skoro polovina žena u svim dijelovima BiH nakon navršene 15. godine života doživjela je neku vrstu nasilja.
Ova pojava je još prisutnija u romskoj zajednici. Od 138 žena, Romkinja koje su učestvovale u istraživanju o rasprostranjenosti rodno zasnovanog nasilja, njih 70 odsto doživjelo je neki oblik rodno zasnovanog nasilja, a 56 odsto ih ne zna kako da se od njega zaštiti.
Poražavajuće je da žene ne prepoznaju nasilje. Nažalost, to utiče na njih, njihov kasniji psihosocijalni razvoj, na uključivanje u društvo, na funkcionisanje njihovih porodica – ističe aktivistkinja Udruženja građana „Otaharin“ Bojana Jovanović.
Stoga se, kaže, mora više raditi na unapređenju rodne ravnopravnosti, pružati podrška i podizati svijest o pravima i mogućnostima žena i djevojčica Romkinja i cele romske zajednice da se bore protiv bilo kog oblika nasilja i diskriminacije.
Već četiri godine Amira Alimanović učestvuje u radionicama u kojima su angažovani na osnaživanju žena Romkinja.
– I kada imamo primjer žene koja trpi nasilje ona nije spremna da supružnika prijavi. Objašnjavaju to ekonomskom zavisnošću ili strahom da će joj oduzeti djecu. Te žene nemaju kome da se vrate, a obično imaju po troje i više djece, pa i da se usude da napuste muža, nemaju od čega da žive. Zato treba da im se omoguće uslovi i onda bi se sigurno više Romkinja odlučilo da prijavi nasilje – kaže Alimanovićeva.
Ugovoreni brakovi
U udruženju „Otaharin“ upozoravaju i na ugovorene brakove, koji su česta pojava u romskoj zajednici.
U ugovoreni brak stupaju djevojčice sa navršenih 12 godina. Skoro 17 odsto romskih djevojčica udalo se prije navršene 15. godine života, a 54 odsto se uda prije 18. rođendana.
Istraživanja „Otaharina“ potvrdila su da su mlade udate devojke jedinstvena, iako često nevidljiva, društvena grupa. S obzirom na to da se od njih očekuje da obavljaju zahtjevne kućne poslove, da su pod pritiskom da pokažu svoju plodnost i da su odgovorne za odgajanje djece, iako su i same još djeca, udate djevojke i maloljetne majke suočene su sa ograničenim mogućnostima da same donose odluke i imaju malo izbora u životu.
– Mlade Romkinje jednostavno nemaju alternativu. Od rođenja im je namijenjena uloga supruge, majke, domaćice, da brinu o djeci, mužu, svekrvi. Sudbina da se udaju, kuvaju, rađaju, brinu o djeci, mužu, svekrvi. A sigurna sam da bi mnoge od njih željele da završe škole i ostvare se i na drugim poljima. Tu šansu im društvo mora pružiti – kaže Jovanović.
Iz ženskih udruženja naglašavaju da se moraju unaprijediti i institucionalne mjere usmjerene na sprečavanje rodno zasnovanog nasilja, ali i sklapanja ranih brakova. Takođe, potrebno je podizati svijest o negativnim posljedicama takvih brakova.
Problemi dječjih brakova
Udruženje građana za promociju obrazovanja Roma „Otaharin“ u prošloj godini prijavilo je nadležnim institucijama 3 dječja braka, a u 2018. godini takvih slučajeva je bilo 6. Nažalost, o ovim uznemiravajućim podacima u našoj sredini se malo govori, kažu u udruženju „Otaharin“.
– Iako postoje saznanja o ugovorenim brakovima, rijetko se prijavljuju policiji. Postoji uvreženo mišljenje da se radi o romskoj tradiciji – kaže aktivistkinja „Otaharina“ Bojana Jovanović.
Ističe da društvo treba da nastoji da razbije te predrasude i da se ugovoreni brak mora tretirati kao krivično djelo, što i jeste.
– Svaka djevojčica, bila Romkinja ili ne, ima pravo na normalno odrastanje i djetinjstvo, a ne da se prisiljava na udaju – zaključuje Jovanovićeva.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu