Upućeni procjenjuju da će na desetine hiljada građana, direktno ili indirektno, biti spriječeno da ostvare svoje biračko pravo. Da li će zaista izlaznost biti manja nego ikad, saznaćemo kad se zatvore biračka mjesta, ali činjenica je da čak i oni najuporniji, koji su od 1990. izlazili na svake izbore, sada odustati, zbog katastrofalne epidemiološke situacije, ali i zbog nespremnosti izbornih institucija da se izbore sa ovim izazovom.
Prvi su na udaru ljudi pogođeni korona virusom, bilo da se radi o kovid pozitivnima, onima za koje se sumnja da su inficirani, a nisu testirani, ili o njihovim kontaktima. Centralna izborna komisija BiH je odlučila da kovid pozitivni i birači u izolaciji mogu glasati putem posebnog mobilnog tima, ali samo ako imaju medicinski nalaz ili rješenje o izolaciji.
Šta sa građanima koji čekaju akt o izolaciji?
Pitanje je, međutim, šta sa građanima koji čekaju akt o izolaciji ili nalaze testiranja, a svjedoci smo da se u posljednje vrijeme i jedan i drugi papir čeka danima. Uz to, u Republici Srpskoj je odlučeno da se na kovid testiraju samo pacijenti sa izraženim simptomima, svi ostali se upućuju u kućnu izlociju i na kućno liječenje.
Oni nemaju nijedan od dva dokumenta, koje traži CIK.
I oni građani, koji ispunjavaju uslove CIK-a teško će do birališta, čak i ako na vrijeme prijave, jer je pitanje da li će biti dovoljno mobilnih timova za njih. Tako je u Banjaluci, gradu sa više od 6.000 birača u izlociji, obezbijeđeno samo deset specijalnih mobilnih timova.
Uz sve to mnogi ljudi pogođeni koronom su uplašeni i okupirani brigom za svoje i zdravlje svoje porodice, pa im je glasanje posljednja briga.
– Poztivna sam, kao i cijela moja porodica. Tata mi je na respiratoru, ne mogu sada da se bavim trivijalnim stvarima – kaže jedna Banjalučanka, kovid pozitivna osoba iz visoko rizične grupe, koja je odbila čak i razgovor o izborima.
Ugrožene grupe
Pod znakom pitanja je i biračko pravo drugih građana, koji spadaju u ugrožene grupe, kao što su osobe sa invaliditetom, stariji ljudi, roditelji djece koja pate od rijetkih i hroničnih bolesti. Neki od njih strahuju od zaraze, koja za njih ili članove njihovih porodica može biti kobna, drugi su suočeni sa nevidljim barijerama, koje su postojale i prije pandemije, ali su sada još očiglednije.
Nada Batinar, predsednica Gradske izborne komisije Banjaluka, tvrdi da se ova komisija trudi da „ispune sve uslove u skladu sa sa propisima i sa mogućnostima“.
– Ako lice sa invaliditetom ima problem da glasa na svom bračkom mjestu, sledićemo propisanu proceduru za takve slučajeve – kaže Nada Batinar. Priznaje da mnoga biračka mjesta nisu arhitektonski dostupna, ali poručuje da će „licu sa inavaliditetom, koje ne može ući u objekat, članovi biračkog odbora omogućiti da glasaju van objekta.“
Ana Kotur-Erkić, pravnica i aktivistkinja, koja se bori za prava osoba sa invaliditetom, odgovara da „nosanje klupa i glasačkih kutija izvan zgrada ili do dna stepenica, nije rješenje, nego poniženje“.
– Arhitektonska nepristupačnost samo je jedan od problema, tumača za znakovni jezik nema, ali ni pojašnjenja za populaciju s oštećenjem sluha, o Brajevom pismu ne smem ni da razmišljam – kaže Kotur Erkić.
Podsjeća da osobe kojima je, zbog intelektualnih teškoća, oduzeta poslovna sposobnost, uopšte ne mogu glasati, što je kršenje njihovih elementarnih ljudskih prava. Kad su u pitanju mobilni timovi za ljude koji treba da glasaju u uslovima izolacije, krajnje je skeptična, jer ovaj mehanizam, tvrdi Kotur Erkić, uz sva tehnološka dostignuća, može ozbiljno narušiti tajnost glasanja. Upozorava i na epidemiološke rizike.
– Prethodnih godina sam bila posmatračica izbornog procesa u ime NVO sektora, ove godine sam od te prakse odustala, jer spadam u rizičnu kategoriju i nisam uvjerena da su mjere dezinfekcije dovoljne za zaštitu akreditovanih posmatrača koji sate provode na izbornim mjestima – kaže Ana Kotur Erkić.
Dok mnogi roditelji djece koja pate od rijetkih bolesti strahuju da bi se na glasanju mogli zaraziti korona virusom, Daniela Zeljaja, majka devojčice koja zbog cerebralne paralize spada u visokorizičnu grupu, ne odustaje od svog građanskog prava.
– Ne plašim se virusa na samom biralištu, jer ću preduzeti sve mjere da se zaštitim. Teško da ću se zaraziti za ta dva minuta na glasačkom mjestu, dok je vrlo verovatno da se sada mogu zaraziti na bilo kom drugom mjestu. Od virusa se više skloniti ne možemo, on je svuda oko nas, a predizborna kampanja u velikoj mjeri razlog što imamo situaciju, koja se više ne može kontrolisati – kaže Daniela Zeljaja.
U tom pogledu, kaže ona, nijedna politička partija nije izuzetak.
– Kampanje su vodili neodgovorno i njihovo ponašanje nam je pokazalo da su njima lični interesi daleko iznad opštih. Postoje i časni pojedinci, koji su izuzetci, i glasaću za njih – kaže Zeljaja.
Velika izlaznost starijih građana jedino u domovima za stare
I mnogi penzioneri, koji su, u normalnim okolonostima najrevnosniji birači, u nedjelju će u širokom luku zaobići glasačka mjesta. Od dvadesetak starijih građana, sa kojima smo razgovarali u našoj mini anketi, njih čak 15 tvrdi da neće na glasanje.
Velika izlaznost starijih građana očekuje se jedino u domovima za stare, jer će im uz pomoć mobilnih timova, biti omogućeno da glasaju u domu, uz maksimalne mjere opreza.
– Zvuči paradoksalno, ali kad je u pitanju pravo glasa, naši korisnici su u mnogo povoljnijoj situaciji, nego njihovi vršnajci koji žive kod kuće – kaže Vinko Lolić, direktor Gerontološkog centra u Banjaluci.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu