Magazin

PREDNOSTI ČITANJA Pet naučnih razloga zbog kojih biste trebali čitati više

Naučnici s Univerziteta u Saseksu u Velikoj Britaniji procijenili su 2009. godine kako različite aktivnosti smanjuju stres mjerenjem otkucaja srca i napetosti mišića.

Knjiga
FOTO: TERESA SUAREZ/EPA

Čitanje smanjuje stres

Čitanje knjige ili novina samo šest minuta snizilo je nivo stresa kod ljudi za 68 posto – što je jači efekat od šetnje (42 posto), ispijanja šoljice čaja ili kave (54 posto) ili slušanja muzike (61 posto).

Čitanje poboljšava kvalitet života

Dnevna doza čitanja može produžiti životni vijek u smislu poboljšanja kvaliteta života.

Tim sa Univerziteta Jejl pratio je više od 3600 odraslih starijih od 50 godina tokom 12 godina.

Otkrili su da ljudi koji čitaju knjige 30 minuta dnevno žive skoro dvije godine duže od onih koji čitaju časopise ili novine.

Pročitajte još

Poboljšavanje jezičkih vještina

Tokom 1990-ih godina, pionir čitanja Keit Stanovič i njegove kolege sproveli su desetine studija čitanja kako bi procijenili odnos između kognitivnih vještina, vokabulara, činjeničnog znanja i izloženosti određenim autorima beletristike i publicistike.

Stanovič kaže za Mental Flos da je prosječan rezultat ovih studija bio da su strastveni čitaoci, prema mjerenju ART, imali oko 50 posto veći vokabular i 50 posto više znanja zasnovanog na činjenicama.

Pojačavanje empatije

Za studiju na Harvardu iz 2013. godine grupa volontera je čitala književnu fikciju.

U pet eksperimenata, oni koji su čitali književnu prozu imali su bolji učinak u zadacima poput predviđanja kako će se likovi ponašati i identificiranja emocija kodiranih u izrazima lica.

Oni govore o sposobnosti razumijevanja mentalnih stanja drugih, što naučnici nazivaju Teorijom uma.

Poboljšavanje kreativnosti i fleksibilnosti

– U našim stvarnim životima često se osjećamo kao da moramo donijeti odluku i zato zatvaramo um za informacije koje bi nam eventualno mogle pomoći – kaže Maja Đikić, psiholog sa Univerziteta u Torontu.

– Kada čitamo beletristiku, praktikujemo da držimo um otvorenim jer sebi možemo priuštiti neizvjesnost – dodaje.

Đikić je do tog zaključka došla nakon što je sprovela studiju u kojoj je 100 ljudi dobilo zadatak da pročitaju izmišljenu priču ili nefikcijski esej, prenosi N1.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu