Ako volite da jedete slaninu, sigurno vam je dosta stručnjaka koji kažu da ovoj namirnici ne treba da priđete ni blizu.
Stočni fond u Bosni i Hercegovini je za samo deceniju doživio neviđeni krah.
Unazad samo 3 sedmice, živa vaga prasića u Srpskoj značajno je pojeftinila.
Ljekari su saglasni, zahvaljujući brojnim sastojcima, da slanina zapravo pozitivno djeluje na naš organizam, naravno, ukoliko se uzima umjereno.
Za mnoge građane Srpske, s obzirom na njihove skromne kućne budžete, i pojedine vrste voća i povrća odavno su luksuz.
Prvi maj u našim krajevima odavno nije samo praznik rada – to je praznik roštilja.
Banjalučani su, za Prvi maj, pogotovo ako bi vrijeme bilo lijepo, prema procjenama mesara, pekara i trgovaca, znali pojesti i do 7 tona ćevapa i 60.000 lepinja. Ali, to je bilo u sretna vremena, kad su cijene bile mnogo prihvatljivije, pogotovo za radničku klasu i penzionere.
Kao se mnogi spremaju da proslave prvi maj uz dobar roštilj, postoji nekoliko stvari na koje treba da obratite pažnju.
Voće i povrće u Srpskoj bilježe rekordne cijene, zbog čega mnogi potrošači u širokom luku zaobilaze pijačne tezge na kojima se ova roba prodaje.
Dinstano meso je sočno, ukusno i topi se u ustima. Kada se pripremaju npr juneći ili svinjski gulaš ili paprikaš, meso upija ukuse i mirise i takva jela su pravi užitak.
Mnogima je teško da zamisle obrok koji uopšte ne uključuje meso, ali bi ipak trebalo rjeđe da konzumiramo neko meso i njegove prerađevine jer, ako ih jedemo svaki dan, to može imati loše posljedice po naše zdravlje.
Zdravlje srca ključno je za cjelokupno blagostanje, a kada je riječ o održavanju kardiovaskularnog sistema u dobrom stanju, ishrana prilagođena zdravlju srca jedan je od najvažnijih faktora.
Bliži se 1. maj i nezaobilazno roštiljanje u prirodi, pa se valja pripremiti za tu priliku. Zato vam donosimo zanimljive recepte kako da napravite najbolje ćevapčiće i pljeskavice.
Svi dobro znamo da Balkanu nije potreban veliki razlog za svađu na društvenim mrežama, ali jedan argument sada poprima prilično velike razmjere. Pitanje je – stavljate li jaje u sarmu ili ne?
Da zbog neimaštine i visokih cijena pretpraznično vrijeme u Banjaluci nije što je nekad bilo, već je poznata stvar. Ipak, i najveće pesimiste je razočarala pustoš na velikoj, ili kako je Banjalučani zovu stočnoj pijaci u naselju Lazarevo.
Cijene očekivano visoke, a razlog bizaran. Kao po nekom nepisanom pravilu, kako se približavaju veliki praznici, tako i cijene namirnica vrtoglavo rastu, a građani nemoćno sliježu ramenima i pitaju se ima li kraja i da li iko može da zaustavi ovaj harač.
Domaća sarma je omiljeno jelo svih generacija, a mladi je sve rijeđe spremaju. Djeluje komplikovano pa najviše vole kada odu kod mame i bake koje spreme sve a njihovo je samo da stave noge pod sto.
Način ishrane jedan je o najbitnijih faktora kada je zdravlje u pitanju, naročito nakon 50. godine. Kardiolog Tatjana Vasilijevna otkrila je koja hrana najviše utiče na holesterol i šta treba izbjegavati.
Pojedina istraživanja su pokazala da suhomesnati proizvodi mogu da budu nezdravi, ali nutricionisti skoro jednoglasno tvrde da su rizici od dobijana karcinoma neznatni ako ove namirnice jedete u umjerenim količinama
Upućeni u dinstanje navode da su najbolji dijelovi govedine oni koji imaju malo masnoće i vezivnog tkiva, jer se dugim kuvanjem razmekšavaju i daju bogat ukus. Najbolji komadi su plećka, but (gornji dio), vrat, rebra, goveđi rep, ako želite dodatno želatinastu teksturu.