Od 30 miliona maraka, koliko je Vlada RS obezbijedila za 6 programa zapošljavanja za ovu godinu, 2,3 miliona maraka biće usmjereno na grad Bijeljinu i opštine Ugljevik i Lopare.
Grad u kojem sam rođena, u kojem sam odrasla i osnovala porodicu. Mjesto u kojem me čeka mirna luka i topli zagrljaj nakon svakog lutanja. Biser na karti Evrope po svom položaju, gdje rijeka Vrbas spaja obale sa svojih pet mostova, i čije su ulice ispisane viševjekovnom istorijom.
Švajcarskoj nedostaje veliki broj zanatlija, koji su trenutno najtraženija radna snaga na tržištu rada.
Prije deset godina velika potražnja na domaćem tržištu rada bila je, između ostalog, za službencima različitih profila, dok poslodavci danas uglavnom traže zanatlije i radnike u realnom sektoru.
Njemačkoj nedostaje više od milion radnika. Kako bi riješila taj problem Njemačka se odlučila na izmjene zakona kojim je olakšala pristup svom tržištu rada i radnicima iz zemalja koje nisu članice EU.
Srednju školu i buduće zanimanje treba prvenstveno izabrati prema afinitetima učenika, ali je konačno došlo vrijeme i da ne treba bježati od zanata, jer su oni sada i traženi, i dobro plaćeni.
Odluka rukovodstva Poljoprivredne i medicinske škole u Bijeljini da u idućoj školskoj godini ne upiše odjeljenje frizera izazvala je burnu reakciju javnosti i ogorčenje preduzetnika.
Dok zanatlije iz metalske industrije u BiH, u najboljem slučaju, mjesečno mogu da zarade 1.000 maraka, plata njihovih kolega u Austriji kreće se oko 2.300, a oni najsposobniji i najstručniji majstori mogu da zarade i do 3.000 evra.
Tehnička škola „Mihajlo Pupin“ iz Bijeljine, u saradnji sa 34 firme, organizuje stručnu praksu za svoje učenike, a budući stolari se uče u 7 lokalnih drvoprerađivačkih preduzeća, u kojima ih čeka siguran posao.
Trebinjski građevinari već odavno, zbog nedostatka kvalifikovane radne snage, zapošljavaju radnike iz drugih krajeva BiH, a na građevinama odnedavno rade i majstori iz Turske.
Neke ljubavi umiju da nas ostave bez teksta, uglavnom zbog emocija koje su vidljive u svakom pogledu i pokretu, ali i zbog mjesta i okolnosti pod kojima su romantične misli i dogodile. A ako na sve to u priču dodamo divlje konje, vatru, spavanje u šumi i zvezdano nebo iznad nas, bajka o ljubavi je kompletna.
Kakva god da bude presuda, biće to presuda Crnoj Gori, rekao je Matija Bećković na konferenciji za medije Odbora za odbranu Mandića, Kneževića i ostalih, a povodom današnjeg izricanja presude osumnjičenima za navodni državni udar u Crnoj Gori.
„Republika Srpska je za pet godina ostala bez 10.000 studenata“. „Srpska za šest godina siromašnija za 9.000 osnovaca“. „Na vrtiće i dalje čeka hiljadu djece“.
Posljednje razaranje najveće je koje je čuvena katedrala Notr Dam preživjela u svojoj devet vijekova dugoj istoriji, ali ne i jedino. Velelepna građevina nekoliko puta kroz svoju istoriju preživjela je pustošenja, pljačkanja i sakaćenja. Nekoliko puta vraćan joj je stari sjaj, dograđivana je i mijenjana u skladu sa vremenima, ali tri su trenutka najznačajnije oblikovala Notr Dam kakav je postojao do prekjuče.
Zbog ekpanzije stanogradnje, građevinski radnici su jedno od najtraženijih zanimanja posljednjih godina u Trebinju, a već decenijama u trebinjskim srednjim školama se ne školuju zidari, tesari, armirači i druge zanatlije.
Mile Rikanović (29) i Nenad Kojić (18) iz bijeljinskog sela Crnjelovo, za razliku od mnogih vršnjaka koji žele otići u inostranstvo, odlučni su u namjeri da svoju egzistenciju ostvare u rodnom selu.
Na gradilištima, u stolarskim i tapetarskim pogonima, metalskoj te industriji namještaja, tekstila i drugim srodnim djelatnostima je veliki deficit radnika, prvenstveno zanatlija. Isti problemi opterećuju poljoprivredu, posebno voćarsku proizvodnju te ugostiteljstvo gdje nedostaju konobari i kuvari. Za nas je sada, na početku sezone, kaže ugostitelj Vladan Šurlan, najvažnije obezbijediti dovoljno osoblja koje može udovoljiti potrebama domaćih i inostranih gostiju, koji sve češće posjećuju grad i okolinu.
Majstore koji će za obavljenu uslugu dati račun i garanciju gotovo da je nemoguće naći zbog čega su potrošači prinuđeni da angažuju one koji rade na crno.
Strani poslodavci koji su se upustili u potragu za zaposlenima sa ovih prostora, nude pogodnosti za koje su naši radnici zaboravili i da postoje i kojima je teško odoljeti.
Za kulturno-umjetnička društva, koja kubure sa svim i svačim, dati 360 KM za komunalnu taksu godišnje je previše.