
Da li ćemo imati za hljeb: Na pomolu novo poskupljenje brašna u BiH
Mlinari iz Republike Srpske najavili su poskupljenje brašna do kraja godine, što bi se lančanom reakcijom moglo dogoditi i u Federaciji BiH.

Mlinari iz Republike Srpske najavili su poskupljenje brašna do kraja godine, što bi se lančanom reakcijom moglo dogoditi i u Federaciji BiH.

Nakon ovogodišnje žetve, u ambarima u Srpskoj ostala je pozamašna količina pšenice, koju domaći ratari nisu uspjeli da prodaju i koja će, po svemu sudeći, završiti kao stočna hrana.

Iako su sa parama uvijek nekako na knap, pa gotovo svake godine kalkulišu koliko će zasijati žitarica, domaći ratari poručuju da im, zbog previsokih cijena sjemena, đubriva i goriva, nijedna sjetva do sada nije pala tako teško kao ova.

Domaći ratari su u ovogodišnju sjetvu žitarica, koja je bila najskuplja do sada, uložili sve što su imali, pritom se i zaduživši, a u žetvi zbrajaju gubitke od kojih se, poručuju, neće lako oporaviti.

Predstavnici poljoprivrednika u Srbiji izjavili su nakon višečasovnog sastanka sa premijerom Srbije Anom Brnabić da je postignut dogovor o premijama za mlijeko, ali ne i o otkupnoj cijeni suncokreta, kao i da se nastavljaju i protesti i pregovori.

Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik i ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Srpske Boris Pašalić sastaće se danas u Bijeljini sa poljoprivrednim proizvođačima sa područja Semberije.

Proizvođači i otkupljivači pšenice ni na nadanašnjem sastanku u Banjaluci nisu usaglasili otkupne cijene pšenice koja bi odgovarala i jednima i drugima.

Svi poljoprivrednici u Republici Srpskoj, koji za to imaju uslove, pšenicu koju požanju treba da uskladište i da čekaju višu cijenu ove žitarice, umjesto da je prodaju u bescijenje.

Današnji sastanku mlinara i proizvođača pšenice koji je održan s ciljem formiranja i konačnog objavljivanja otkupne cijene ove žitarice, prisjeo je domaćim ratarima koji još ne mogu da dođu sebi od ponude otkupljivača.

Nakon što su završili proljećnu sezonu sjetve, ukrajinski ratari se suočavaju s novim izazovom - nalaženjem dovoljno dizela za predstojeću žetvu.

Povodom 20. maja, Svjetskog dana pčela, donosimo intervju sa jednim od najznačajnijih stručnjaka iz oblasti pčelarstva u BiH i regionu, prof. dr Goranom Mirjanićem, idejnim tvorcem brenda Med medeni.

Predsjednik PDP i poslanik te stranke u Predstavničkom domu Parlamenta BiH, Branislav Borenović, podsjetio je danas na raniju najavu ministra spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, Staše Košarca, o uvozu mineralnog đubriva u BiH iz Turske.

Enormno poskupljenje đubriva stavilo je na muke poljoprivrednike u Srpskoj čije brazde oskudijevaju u vitalnim hranljivim materijama za usjeve, zbog čega je, kako kažu, jesenja sjetva kao lutrija, jer ne znaju koliki će biti prinosi i kvalitet roda.

Prekomjeran uvoz poljoprivrednih proizvoda u BiH ne posustaje ni u vrijeme pandemije, pa su nam i ove godine iz inostranstva stigle stotine miliona kilograma mesa, voća, povrća, žitarica, vrijednih preko pola milijarde KM.

Skupo sjeme i repromaterijal otežavaju pripreme za jesenju sjetvu u Republici Srpskoj, a poljoprivrednicima na ruku ne idu ni vremenski uslovi.

Semberski ratari jedva čekaju pad temperature i kišu, što bi dobro došlo usjevima, naročito kukuruzu i soji, kojima je u ovom periodu neophodno dosta vlage za nesmetan rast i razvoj.

Pšenica je za sada u odličnoj kondiciji i iako je rano govoriti o ovogodišnjem rodu, na oranicama na kojima su primjenjene sve agrotehničke mjere, očekuju se prinosi iznad prosjeka, rekao je na danas održanom „Danu polja strnih žita“ u Bijeljini dr Dragan Zarić iz Resora za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi.

Otkupna cijena ovogodišnjeg roda pšenice u vrijeme žetve biće tek utvrđena, ali na sastanku u Bijeljini dogovoreno je da će biti iste visine kao i u Srbiji, plus tri feninga za troškove prevoza.

Nestabilno vrijeme ovog proljeća, česte smjene sunca i kiše s povremenim gradom, brinu semberske poljoprivrednike, koji sa zebnjom gledaju u nebo.

U zavisnosti od roka sjetve na nekim njivama u Semberiji kukuruz tek niče, dok je na drugim u fazi razvoja dva do četiri lista.