
“MUKA NAS JE NATJERALA DA SE OKUPIMO” Poljoprivrednici nezadovoljni odnosom nadležnih prema agrarnom sektoru
Naši zahtjevi ostaju isti - zaštita poljoprivredne proizvodnje, sprečavanje prekomjernog uvoza i nelojalne konkurencije.
Naši zahtjevi ostaju isti - zaštita poljoprivredne proizvodnje, sprečavanje prekomjernog uvoza i nelojalne konkurencije.
Domaći poljoprivrednici, čiji je opstanak dodatno ugrozila epidemija korona virusa, poručuju da ih od sigurne propasti može spasti samo hitno uvođenje mjera kojima bi se ograničio nekontrolisani uvoz iz Evrope.
Ovogodišnji rod kukuruza u potkozarskim i lijevčanskim opštinama je od osam do 12 tona po hektaru, što je znatno bolje nego prošle jeseni.
Sjetva ozimih žitarica u Srpskoj počela je kasnije zbog vremenskih prilika, ali se obavlja u izuzetno dobrim uslovima.
Iako je godina bila rodna, kako u ratarstvu, tako i u povrtarstvu poljoprivrednici su suočeni sa brojnim problemima. Pandemija virusa korona ugrozila je plasman poljoprivrednih proizvoda.
Žetva pšenice na semberskim poljima privodi se kraju. Prosječni prinosi hljebnog zrna zasejanog na 13.700 hektara su pet tona po hektaru. Na parcelama na kojima je sjetva obavljena na vrijeme i primijenjene sve agrotehničke mjere poljoprivrednici bilježe i duplo veće prinose.
Za ratare nema odmora ni u vrijeme pandemije. Proljećna sjetva u punom je jeku. Ove godine planirano je da se kukuruzom u Semberiji zasije oko 28.000 hektara.
Ako ova situacija sa mjerama proglašenim zbog virusa potraje duže, moraću radnicu da otpustm kojoj ne znam ni kako ću isplatiti martovsku platu, a dažbine državi neću moći plaćati dok posao ne krene.
Na semberskim oranicama traktori uveliko bruje jer je jesenja sjetva strnih žita u punom je jeku. Biće zasijano 16.800 hektara, što je povećanje sjetvenih površina za sedam odsto.
Berba kukuruza kojim je ove godine zasijano 7.000 hektara završena je na više od 50 odsto površine, a prinos se kreće od osam do deset tona po hektaru.
Oboljenje “crvenilo kukuruza’’ u Semberiji je i ove godine zahvatilo usjeve na parcelama uz rijeku Drinu. Na ovom području prisutno je posljednju deceniju, a proširilo se i na druge atare.
Semberski ratari koji su pretrpjeli štetu od olujnog nevremena sa polja pod kukuruzom neće ubrati planirani rod; procjenjuju da će na nekim parcelama šteta biti veća od 50 odsto.
U Semberiji sa zebnjom iščekuju žetvu, jer je „Žitopromet“, koji decenijama otkupljuje i skladišti žito, a koji je danas u vlasništvu kontroverznog biznismena Slobodana Pavlovića, pred stečajem.
Ministarstvo poljoprivrede RS odobrilo je svih 1.000 podnesenih zahtjeva za nabavku traktora i priključaka. Nabavku poljoprivredne mehanizacije sufinansiraće sa 30 odsto, za šta je predviđeno 4,8 miliona maraka.
Semberski poljoprivrednici sa zebnjom gledaju u nebo, jer obilne padavine i naglo otopljenje utiču na prinose i kvalitetu roda.
Štete u poljoprivredi od obilnih kiša i poplava, koje su nedavno zadesile sjever RS, još se zbrajaju i ma da je jasno da one nisu ni izbliza katastrofalne, kao 2014. godine, gubici nisu zanemarivi.
Protivgradna preventiva Republike Srpske spremno je dočekala početak sezone. Sve stanice opremljene su sa dovoljnim brojem raketa, a za razliku od prethodnih godina, lokalne zajednice izmirile su sve obaveze prema strijelcima.
Loši vremenski uslovi otežavaju poljoprivrednicima obavljanje fungicidnog tretmana u zaštiti pšenice protiv fuzarioze klasa, odnosno bolesti koja uzrokuje smanjenu prinosa i lošeg kvaliteta zrna.
Od ukupne količine hrane koju građani BiH godišnje pojedu, tek petina otpada na domaće proizvode, dok se ostatak odnosi na prehrambene namirnice iz uvoza.
Kišno proljeće i niske temperature za ovo doba godine u Hercegovini donjele su probleme poljoprivrednicima, a prve štete već zbrajaju pčelari.